Brnabić: U budžetu za 2023. pojačavamo kapitalne investicije i planiramo smanjenje deficita

Prema njenim rečima, planiran je ekonomski rast od 2,5 odsto za sledeću godinu, što je zbog svih problema koji su se u svetu dogodili, manje nego što se ranije predviđalo.

05.12.2022. 14:42
  • Podeli:
ana brnabić 2 slobodan miljević vlada srbije-1669299104485.webp Foto: Slobodan Miljević/Vlada Srbije

Predlog budžeta za 2023. godinu prati prioritete koji su izneti u ekspozeu za period do 2024, a jedan od njih je da se održi fiskalna stabilnost, rekla je danas premijerka Ana Brnabić, obrazlažući pred poslanicima u Skupštini predlog budžeta za sledeću godinu.

Rast penzija i plata u javnom sektoru

Navela je da je planiran deficit od 3,3 odsto bruto društvenog proizvoda, a deficit je u rebalansu za ovu godinu iznosio 3,9 odsto, što prema premijerkinim rečima znači da se vraćamo u pretkrizne godine kada je reč o ovom parametru.

“Imamo nikada veći budžet za kapitalne investicije, ulažemo u enetrgetiku, prosvetu, nauku, inovacije, kulturu.
Javni dug će biti ispod 60, odnosno 56,1 odsto BDP, a što je veoma važno, imamo prostor i dalje ćemo se boriti da stalno povećavamo plate i penzije”, rekla je Brnabić.

Istakla je da će penzije kumulativno, sa povišicom od novembra i januara porasti za 20,8 odsto i da smo među retkim zemljama u Evropi koje uprkos raznim krizama i ratu u Ukrajini idemo u rast plata i penzija.

“Plate u javnom sektoru će od januara biti veće za 12,5 odsto, u vojsci za 25 procenata, minimalac za 14,3 odsto i iznosiće 40.022 dinara što je oko 340 evra. Idemo na dodatno poresko rasterećenje zarada, kroz povećanje neoporezivog dela zarade i smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavaca”, rekla je premijerka i dodala da će država zbog toga biti uskraćena za 41 milijardu dinara.

Prema njenim rečima, planiran je ekonomski rast od 2,5 odsto za sledeću godinu, što je zbog svih problema koji su se u svetu dogodili, manje nego što se ranije predviđalo.

“Vazno je da građani znaju i time možemo da se ponosimo, jer će prema podacima MMF-a kumulativni rast unutar četiri krizne godine u Srbiji biti drugi najveći u Evropi, posle Irske. Ta stopa rasta će, kako kaže MMF u Srbiji, iznositi 13,1 odsto, što je skoro četiri puta više od proseka Evropske unije gde iznosi 3,4 odsto”, rekla je Brnabić.

Dodala je da ovaj rast, primera radi, u Severnoj Makedoniji iznosi 3,3 odsto. a u Crnoj Gori 5,2 procenta.

Velika izdvajanja za kapitalne investicije, poljoprivredu, zaštitu životne sredine

Premijerka je istakla da je budžet za sledeću godinu pravljen tako da se pozitivna kretanja u zemlji nastave i da se za razliku od 19 zemalja EU, gde se očekuje recesija, u Srbiji planira rast.

U tom smislu nastaviće se sa kapitalnim investicijama za koje je prema njenim rečima izdvojeno 423,9 milijardi dinara ili 5,3 odsto BDP-a.

Brnabić je rekla da izdvajanja za poljoprivredu iznose 79,9 milijardi dinara, što je, kako je istakla, povećanje oko 1,1 milijardu dinara u odnosu na 2022

Prema njenim rečima, najveći deo budžeta za poljoprivredu namenjen je za subvencije u poljoprivredi, potom za podsticaj za direktna plaćanja u iznosu od 46,9 milijardi dinara, što je za 17,6 odsto više u odnosu na 2022.

“Već do kraja prvog kvartala 2023. napravićemo sistem e-agrar, kako bi pomogli našim poljoprivrednicima da se lakše i brže prijave za subvencije i da budemo efikasniji i transprentniji i da možemo da imamo veću kontrolu kako su potrošena ta sredstva”, rekla je Brnabić.

Ona je istakla da je predlogom budžeta obezbeđeno 31,5 milijardi dinara za zaštitu životne sredine, odnosno za resorno ministarstvo, a plus je i iznos od 13,3 milijardi dinara za zaštitu životne sredine kod Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, što je za 4,1 milijardu dinara više nego ove godine.

Premijerka je ukazala da je pre 10 godina budžet za zaštitu životne sredine bio devet puta manji. 

Kao jedan od najvažnijih projekata u toj oblasti navela je izgradnju kanalizacione mreže na 93 lokacije, a nastavljaju se, kaže, i subvecnije za kupovinu električnih vozila što utiče na poboljšanje vazduha.

“Ovde imamo dokument čišćenje divljih deponija u 2022. na teritoriji Srbije. U prethodne dve godine očistili smo 750 nesanitarnih deponija što je jedna četvrtina nesanitarnih deponija u Srbiji”, istakla je Brnabić.

Uverena je da će predlog budžeta obezbediti da se implementiraju oni projekti za koju je vlada dobila podršku poslanika i građana i da će napornim radom uspeti da utiče na porast životnog standarda, bez obzira na sve izazove i okolnosti.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()