Devizna štednja u Srbiji: Najviše se štedi u samo jednoj valuti, ali i u rubljama

U poslednje vreme primetna je pojava štednje u rubljama

07.11.2022. 13:13
  • Podeli:
rublje rublji pixabay.jpg Foto: Pixabay

U Srbiji građani koji štede u devizama, u 90 odsto slučajeva se odluče za štednju u evrima, ali je u poslednje vreme primetna i pojava štednje u rubljama, kaže Hasan Hanić, predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje.

On je dodao i da ne očekuje da će se štednja u rubljama povećavati već da je to posledica priliva ruskih državljana u Srbiju koji su ovde otvorili kompanije. Hanić kaže da je smatra prolaznom pojavom.

"Ne očekujem perspektivno da će dolaziti do znatno većeg porasta štednje u rubljama, jer se ne očekuje priliv Rusa u Srbiju, i drugih sa ruskih govornih područja gde se rublja koristi kao valuta", rekao je on.

Prema Hanićevim rečima, devizna štednja se, uprkos nepovoljnim uticajama i pada u martu i aprilu vrlo brzo oporavila.

"Došlo je do izvesne promene strukture štednje u tom periodu, smanjen je deo u dinarima, a povećan u evrima, ali se kasnije desio i obrnuti proces", rekao je on i dodao da štednja u evrima dominira sa 90 odsto učešća.

Izražena dinarizacija poslednjih godina

Hanić očekuje i povećanje dinarske štednje, za šta navodi atraktivnost kamata i druge pogodnosti.

"Tendencija dinarizacije je na sreću izražena u poslednjih nekoliko godina. Udeo dinarske u ukupnoj štednji se povećava tokom vremena", rekao je on.

Govoreći o inflaciji, Hanić kaže da će, jednako kao što su to učinile već Evropska centralna banka i američki FED, sliču rekaciju očekuje i od Narodne banke Srbije jer se na taj način obuzdava tražnja.

"Smatra se da se da je mnogo brži porast tražnje od kamate faktor koji dovodi do porasta cena i inflacije", rekao je on, napominjujući da to može da ima vrlo ozbiljnu ekonomsku posledicu u vidu usporavanja ili opadanja ekonomske aktivnosti, pa čak i stagnacije.

"Smatra se da je bolje privremeno žrtvovati rast BDP da bi se izborili sa inflacijom, obezbedili da ona postepeno opada, i da se krajem naredne i možda početkom 2024. godine vrati u takozvane optimalne okvire", rekao je on.

Hanić je istakao da je veoma važno održati poverenje u bankarski sistem jer bez štednje nema rasta.

"Kada nemamo štednje, onda nemamo mogućnosti da finansiramo privredu u dovoljnoj meri, mnogi razvojni projekti ostaju neaktivnirani, to usporava rast preduzeća što je u makro razmerama dovodi do opšteg pada ekonomske aktivnosti što se vidi kroz pad BDP-a", rekao je on.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()