Država i poslodavci ne pristaju na povećanje minimalca, sindikati ne isključuju ni generalni štrajk

Dok poslodavci očekuju da država pomogne njima i da poveća neoporezivi deo zarade, iz sindikata poručuju da je to jedan alafordovski moto – 'Uzmite od siromašnih i dajte bogatima'

Autor: Zvonko Ninkov
22.08.2023. 19:45
  • Podeli:

Iz godine u godinu ponavlja se isti scenario gde jedna strana ubeđuje drugu da se sa minimalcem ne može spojiti kraj sa krajem, dok druga uzvraća da bi se povećanjem najnižih zarada ugrozila čitava ekonomska stabilnost.

Minimalac 40.000, a najskromnija potrošačka korpa 52.000 dinara. Sasvim dovoljan argument za sindikate da se tolika razlika nadomesti i izjednače dve stavke.

To obećanje država, međutim, ne ispunjava već petu godinu, a sastanak Socijalno-ekonomskog saveta, kaže Duško Vuković iz Saveza samostalnih sindikata, sve manje se može nazvati pregovorima.

Može li onda da se nađe kompromis, iako je prva runda razgovora propala?

"Druge dve strane, tu mislim i na predstavnike Vlade, odnosno Ministarstva finansija i rada i, sa druge strane, Unije poslodavaca, uopšte nisu slobodni. Oni su na neki način sputani, pa čak i blokirani višegodišnjim izjavama predsednika Srbije, koji odredi mnogo ranije", kaže Vuković za UNU.

A predsednik je još ranije najavio da će minimalna zarada za 2024. godinu biti 400 evra. Većina poslodavaca nema ništa protiv da se najniža plata uveća, ali misli da radnička klasa traži previše.

"Preko 50.000 to bi bilo povećanje od 25 i više odsto. To je nemoguće, to nijedna privreda ne može da izdrži i to je nešto o čemu uopšte ne možemo ni da razgovaramo za narednu godinu", kaže za UNU Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.

Poslodavci očekuju da država pomogne i njima, a predlog je da se poveća neoporezivi deo zarade. U suprotnom, tvrde, bila bi ugrožena celokupna ekonomija Srbije.

"Povećavanjem te bazne cene se povećavaju i sve ostale zarade tako da privreda do neke granice to može da istrpi, a posle toga vuče u inflaciju i zatvaranje nekih privrednika", objašnjava Atanacković.

"To je jedan alafordovski moto – 'Uzmite od siromašnih i dajte bogatima'. Zašto Vlada ne predloži da se, recimo, zarade preko 300.000 ili 400.000 oporezuju sa 15-20 odsto, a da se minimalne zarade oporezuju sa 5 odsto? Ozbiljni stručnjaci koji se bave matematikom i statistikom bi videli da bi prihodi u državnom budžetu verovatno bili isti", ističe Vuković.

Ni radnici ni poslodavci ne očekuju dogovor ni na sledećoj rundi razgovora, a sindikalci ne kriju da razmišljaju šta bi bio sledeći potez. Nije isključen, kažu, ni generalni štrajk.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()