Hoće li se inflacija u Srbiji umiriti tokom 2023. godine?

Srbija je vezana za tržišta velikih ekonomija, prvenstveno sa Evropskom unijom.

Autor: Bojana Petrušijević
11.01.2023. 09:30
  • Podeli:

Godinu za nama obeležio je povratak inflacije na velika vrata. Došla je 2023. i ponadali smo se da će biti bolje, a mnogi su to i najavljivali.

Ipak, trendovi rasta cena nastavljaju se i ove godine. Ekonomisti veruju da će vraćanje "u normalu", odnosno na inflaciju od oko 3,5 odsto, biti tek sredinom 2024. godine.

Litar dugotrajnog mleka – najskuplje je 190 dinara, najjeftinije, na akciji 150. Ono bez laktoze je znatno skuplje pa se za njega iz novčanika izdvaja i 230 dinara. Najskuplji jogurt je 210, na akciji, nalazi se za 130 dinara.

Dvesta grama kafe uz žutu nalepnicu "akcija" može da se kupi za 220 dinara, u nekim marketima ona košta i 425. Za godinu dana cene nekih namirnica su porasle i za više od 30 odsto, ipak u 2023. očekuju nas manja poskupljenja nego ranije.  

„Može da se desi, ali je to manje verovatno, da određeni proizvod pojeftini zbog ponude i potražnje, ali činjenica je da će cene nastaviti da rastu i da prosečne zarade, odnosno, zarade koje se ostvaruju u privatnom i javnom sektoru da nadoknade u potpunosti taj gubitak kupovne moći“, smatra Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

Pad kupovne moći biće zabeležen i u 2023. godini, navode stručnjaci. Stavke u budžetu su ređe putovanja ili garderoba, a građani jasno kažu na šta troše najviše novca. Na hranu najviše.

Ugostiteljske usluge skuplje su za 16,9 odsto, a moguć je blagi rast i ove godine. Pik inflacije očekuje se krajem januara, navode ekonomisti i dodaju da se trend pada može očekivati krajem aprila, ali i u nastavku godine.  

„Da bi ona došla u cilj, okvir Narodne banke Srbije koji je 3 odsto +- 1,5 odsto, dakle da ide 4,5 gore, dole 1,5 odsto, to se može očekivati tek 2024. godine“, kaže Stanić.  

Srbija je vezana za tržišta velikih ekonomija, prvenstveno sa Evropskom unijom. Dobra vest je da su cene prirodnog gasa i nafte pale, pa je samim tim manja i bojazan od recesije, objašnjavaju stručnjaci.

Ipak, oprezno sa kreditnim zaduživanjem - na listi novih opterećenja finansija nalazi se i rast kamata.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()