Mijušković je odgovorio i na pitanje da li se može očekivati da trgovci i dalje mogu da zarade
Kako će se Uredba o trgovačkim maržama odraziti na kupovnu moć stanovništva već od ponedeljka, da li će sprečiti rast inflacije i kakve će još efekte izazvati razgovarali smo sa ekonomistom Veljkom Mijuškovićem. Najpre, kada ste planirali u nabavku i treba li možda čekati ponedeljak, kada ova uredba stupa na snagu?
"Ova uredba kao širi set mera koje se donose, trebalo bi da obezbedni značajnije smanjenje cena, oko 15 odsto u proseku, tako da vredi sačekati ponedeljak da se obavi svaka ozbiljnija kupovina. Nisam još planirao ništa, ali verovatno ću u prodavnicu početkom naredne nedelje", rekao je na početku razgovora za UNU Mijušković.
Cilj ove mere je da građani slabijeg ili ugroženog materijalnog statusa prođu bolje. Da li će Uredba rešiti bar deo njihovih problema?
"Ova uredba je i šira po karakteru - ona je dobra za sve nas iz prostog razloga što svi građani Srbije idu u kupovinu i svima je visoka cena u marketima nešto što bode oči i predstavlja opterećenje. Ono je nekome veće, nekome manja - naravno da je ljudima koji imaju najniža primanja najteže. Dok mera traje, za predviđeni period, ona bi svakako trebalo da donese opterećenje, ali ona je mera kratkoročnog tipa. Dugoročno rešenje problema biće postavljeno onog momenta kada budemo videli i nova zakonska rešenja, dakle novi zakon o trgovini, zakon o zaštiti potrošača i zakon o nefer trgovinskim praksama. Oni treba da obezbede da nakon i ovog perioda i najugroženiji, a i mi ostali budemo u boljoj poziciji".
Kada govorimo o trgovcima, hoće li sa novim pravilima imati prostora za zaradu, ili očekujete neki odgovor?
"Verujem da aposlutno mogu i verujem da je i pre nego što je doneta ova uredba, odnosno ovaj set mera, obavljen razgovor sa predstavnicima trgovine i da je ovo na neki način određena vrsta kompromisa, tako da ne očekujem neko posebno bunjenje sa njihove strane. Naravno je da je moguće da će da pokušaju na ovaj ili na onaj način ili preskoče uredbu, ili probaju da kompenzuju na neki drugi način - da li time što će poskupeti artikli koji se nalaze van ovog opsega, ili će ići na neke dodatne akcije kako bi pojačali volumen i obim prodaje, ostaje da se vidi. Važno je istaći da se uredba mora poštovati i da država u tom smislu treba da propiše i rigorozan set mera koji će obezbediti da ona bude do kraja bude sprovedena u delo".
Kakva bi mera bila adekvatna?
"Svakako možemo govoriti o drastičnim novčanim kaznama, koje mogu da budu u iznosu od nekoliko miliona dinara s jedne strane, s druge strane ograničavanje dela profita kao kazna ako se uredbe premaše, ali ostavljam to donosiocima zakona i odbredbi da definišu - oni će najbolje znati. Bitno je da ona bude primenjena na delu i da se efektuira da bi ono što su i elementi uredbe, a i posle zakona, bili sigurno sprovedeni u delo".
Mi ovde govorimo o osnovnim životnim namirnicama. Godinama, da ne kažem decenijama, slušamo kako su nam hrana i kućne potrepštine gotovo na nivou cena u Evropi, a tamo su ipak veće plate nego u Srbiji. Otkuda ovolika disproporcija?
"Disproporcija se javlja iz više različitih faktora. Prvo, možemo govoriti o visokim trgovačkim maržama, koje su sada ustanovljene, koje su drastično više nego što je to situacija na nivou Evrope i to je razlog zašto se ove mere donose. Drugo, imamo nešto što bi bili niži troškovi logistike i transporta u inostranstvu usled dodatno razvijene infrastrukture, ali to i kod nas više ne može biti toliko limitirajući faktor, s obzirom na to da je država u poslednjih 10, 12 godina zaista uložila velike napore da infrastrukturu, što se tiče transporta i logistike, unapredi. Konačno, naravno, rast plata je postojeći, ali verovatno ne dovoljno da prati tako visoke cene - iz tog razloga mi sada idemo na limitiranje dela koji se odnosi na segmente trgovine, da bismo građanima obezbedili više novca koji će im ostati na raspolaganju za neke druge stvari".
Ministar finansija najavio je da će tokom jeseni biti usvojen paket zakona koji će suštinski rešiti uticaj cena namirnica na inflaciju. Očekujete li da epilog u dogledno vreme bude ciljana inflacija od tri odsto?
"On kao prvi zadatak ima da reguliše tržište trgovine i da obezbedi da ove marže na određeni način duže vremena ostanu pod kontrolom. Obezbeđivanjem da marže budu pod kontrolom, mi automatski smanjujemo inflatorni pritisak. Jako je značajan podatak da je poslednje merena inflacija - 4,9 odsto - takva da u svojoj strukturi takva da u svojoj strukturi 2,1 odsto direktno zavisi od troškova hrane i pića. Čim vi redukujete trgovačke marže ti troškovi padaju, ali automatski pada i inflatorni pritisak i mi ćemo moći da snizimo našu inflaciju u zemlji. Podsetiću vas da je projekcija bila da je to 3 procentna poena, plus-minus 1,5 odsto. Ja verujem da do kraja godine možemo doći u te zacrtane okvire ukoliko ove mere budu dosledno primenjivane", zaključio je Veljko Mijušković.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







