Trgovinska ofanziva iz Vašingtona neće imati dramatične posledice na Srbiju, ocenjuju ekonomisti
Roba iz Srbije ubuduće će ulaziti u Sjedinjene Američke Države uz carine od 37 odsto. To je deo novog američkog tarifnog paketa koji je potpisao prvi čovek Bele kuće, uz carinske stope od 25 odsto na uvoz automobila iz svih zemalja sveta.
U kojoj meri poslednja ekonomska odluka Donalda Trampa pogađa srpsku privredu?
Trgovinska ofanziva iz Vašingtona neće imati dramatične posledice na Srbiju, ocenjuju ekonomisti, iako je carinska stopa od 37 odsto prilično visoka. Oni ističu da osim što nemamo veliku razmenu sa Amerikom, mnogi naši proizvodi i nisu na carinskoj listi.
"Direktnih troškova ne bi trebalo da bude mnogo, ali će biti indirektnih. Zato što dosta naših fabrika radi za evropske proizvođače, pre svega, automobila. Carina je dramatično otišla sa 2,5 na 25 odsto za evropske automobile, a mi snabdevamo i BMW I Mercedes i Audi iz Srbije i gumama i drugim delovima. Znači, kad se na finalni proizvod, carina digne za 22,5 odsto to će se osetiti", ističe za UNU Toplica Spasojević iz Saveza ekonomista Srbije.

Direktni udar osetiće desetak srpskih kompanija koje većinski izvoze na američko tržište, kažu u Privrednoj komori Srbije. Osim auto-delova, u Sjedinjene Američke Države iz naše zemlje stiže i oružje, a u nešto manjoj meri - bakar i medicinska oprema.
"Još uvek ne znamo na koji način će funkcionisati te carine u praksi. Čekamo pojašnjenja koja će preko diplomatskih predstavništva doći do privrede. Hipotetčki ukoliko bi zaista ceo sada izvoz Srbije koji ide u Ameriku imao carine od 37 procenata, onda bi to suštinski ugrozilo našu poziciju tamo i jednostavno ne bi izvoz Srbije na američko tržište bio održiv", ističe za UNU Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Privrednici zato spremaju izlaznu strategiju, a na pronalaženju najboljeg rešenja radi i država.
"Mi smatramo da mi imamo deficit, oni smatraju da oni imaju deficit, ali ono što je važno jeste da smo mi već uspostavili kontakt sa našim prijateljima. Sledi, da kažem, usaglašavanje tih podataka, kako bismo realno sagledali stvari", rekao je ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali.

Stručnjaci smatraju da bi naša zemlja trebalo da traži objašnjenje na osnovu kojih kriterijuma je dobila veoma visok procenat carina na uvoz u SAD.
"Ja se nadam da ćemo dodatnim tumačenjima dobiti sniženje ovih carina. Jer, nije realno da Srbija ima tih 37 posto - niti imamo veliki deficit prema njima, niti mi imamo visoke carine na američke proizvode", kaže Spasojević za UNU.
Srbija nije u poziciji da povlači nagle ekonomske poteze odnosno kontramere, zaključuju sagovornici UNE.
Očekuju da srpska diplomatija ponudi američkoj argumente zbog kojih carine treba ukinuti ili makar ublažiti.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







