NZS: Nezaposlenost u Srbiji na istorijskom minimumu

U oblasti visokog obrazovanja, najtraženiji su i teško je do njih i doći inženjeri informacionih tehnologija, računarstva, elektronike, elektrotehnike...

04.01.2024. 11:45
  • Podeli:
Posao-63eca8f7a8664.webp Foto: Pixabay

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) Zoran Martinović rekao je danas da je Srbija 2023. godinu završila sa pozitivnim kretanjima na tržištu rada i da je stopa nezaposlenosti na istorijskom minimumu od devet odsto, dok je stopa zaposlenosti na kraju godine bila 50,7 odsto. 

Smanjenje broja nezaposlenih na evidenciji NZS

Martinović je rekao za Tanjug da ono što je obeležilo prethodnu godinu jeste i broj smanjenja nezaposlenih na evidenciji NSZ za 10 odsto u odnosu na kraj 2022. godine.

"Međutim u odnosu na period od pre 10 godina prepolovili smo broj nezaposlenih lica na evidenciji tako da je sad taj broj smanjen na 387.000", dodao je on. 

Martinović je rekao da je Srbija uspela sve to zahvaljujući adekvatnim merama Vlade Srbije koja je omogućila da se obezbedi puna stabilnost na tržištu rada. 

Podsetio je da je stopa nezaposlenosti 2012. godine bila više od 25 odsto.

Martinović je rekao da su svetska dešavanja, počev od epidemije korona virusa 2020. godine, do ratnih sukoba u Ukrajini i Gazi nagoveštavala da će doći do ozbiljnih poremećaja na tržištu rada, ali da u Srbiji još uvek nemamo takve turbulencije.

"Imamo i dalje zabeleženu veliku tražnju stranih poslodavaca za različitim profilima, imamo ozbiljne šanse da se svi ljudi uključe u različite programe obrazovanja, obuka, zapošljavanja", naglasio je on. Ističe da je naše tržište rada pokazalo fleksibilnost i održivost i izrazio uverenje da će tako biti i nastavljeno.

Najtraženiji inženjeri informacionih tehnologija i računarstva

Kada su u pitanju najtraženija zanimanja, dodaje da se to nije menjalo u odnosu na ranije godine.

"U oblasti visokog obrazovanja, najtraženiji su i teško je do njih i doći inženjeri informacionih tehnologija, računarstva, elektronike, elektrotehnike, inženjeri građevine, mašinstva, pogotovo oni koji poseduju odgovarajuće licence, lekari sa specijalizacijama, tu su i profesori matematike, fizike, stranih jezika, ali i farmaceuti, biohemičari, stručnjaci iz oblasti bankarstva i ekonomije", rekao je on.

Martinović je naglasio da se ne traže samo visokoobrazovani ljudi, već i zanatlije.

"Traženi su svakako i operateri na CNC mašinama, zavarivači, ali i lica u oblasti nege starih lica, u oblasti zdravstvene zaštite, traženi su i vozači i oni koji rade na poslovima obezbeđenja", naglasio je on.

Nacionalna služba za zapošljavanje nastaviće da sprovodi programe za  prekvalifikacije i obuke u 2024. godini, kaže Martinović i dodaje da postoji veliki broj deficitarnih zanimanja.

"Za nedostajuća zanimanja sprovodimo obuke kod konkretnih poslodavaca za profile koji su njima potrebni i uz finansijsku podršku NSZ, svakako mogu da obezbede kadrove koji su im neophodni. Tu su i programi iz stručne prakse, Moja prva plata, programi pripravništva koji jesu jedan vid sticanja praktičnih znanja za lica koja su izašla iz procesa obrazovanja kako bi stekli neka znanja koja su im neophodna u procesu rada", rekao je on.

Dualno obrazovanje i dolazak stranih radnika

Martinović je dodao da i dualno obrazovanje na neki način može da primeni strukturu tržišta rada i da je uočen nesklad između procesa obrazovanja i potreba tržišta rada, na šta ukazuju i privrednici u Srbiji.

Nova relanost sa kojom se susrećemo prethodnih godina, kaže Martinović, jeste da sve više stranih državljana vidimo kako obavljaju različite poslove u Srbiji.

"U 2023. godini smo izdali preko 51.000 dozvolu za rad stranaca, a 2022. godine je to bilo 34.000 i vidi se značajan rast, dakle, postoji tražnja. Najviše stranaca je angažovano u oblasti građevine, na velikim infrastrukturnim projektima, zatim u oblasti IT-a, ali prisutni su i u oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva, saobraćaja. U oblastima kojima zapravo nemamo dovoljno domaće radne snage. I to je nešto što će svakako pratiti tržište rada i u narednim godinama, jer migratorna kretanja i emigracije su nešto što je Evropi i svetu odavno poznato", dodao je on.

Kako je rekao, trenutno je zabeleženo najviše državljana iz Kine, Rusije, Indije, Kube, Turske, zemalja iz regiona. 

Martinović se osvrnuo i na projekte koji su sprovedeni prethodne godine i istakao da je uspešno završen četvrti ciklus programa "Moja prva plata", koji omogućava uključivanje više od 7. 500 mladih ljudi u taj program, a početkom januara kreće i ugovaranje konkretnog procesa osposobljavanja koji će trajati devet meseci. 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()