Zabrinutost ratara oko pšenice raste: Prinosi ispod očekivanih, niske otkupne cene

Posle završene žetve mnogi poljoprivrednici se sa pravom pitaju da li je uopšte trebalo da seju pšenicu

Autor: Zvonko Ninkov
13.07.2023. 20:33
  • Podeli:

Žetva pšenice u velikom delu Vojvodine već je završena ili se privodi kraju, dok u centralnoj Srbiji tek treba da počne.

Ovogodišnji prinosi su ispod očekivanih, a ono što još više brine ratare jesu niske otkupne cene.

Brdašce pšenice napunilo je ambar Bore Šuljmanca iz Laćarka - ipak, za prinos od 6-7 tona po hektaru kaže "slabo je to".

"S obzirom da prošle godine smo uspevali da dobacimo do 9-10 tona, tako da je sada to umanjen prinos za nekih 30% i to kod dobrih poljoprivrednika. A kod onih koji su malo škrtarili na agrortehnici i zaštiti, tu je prinos i do 50% manji", kaže on.

U vreme setve, kaže on, cene semena, goriva, hemije i đubriva bile su ogromne, ali verovao je da će mu se, na kraju, isplatiti. Međutim, sa najavljenim otkupom od 19-20 dinara po kilogramu, bio bi na gubitku.

"Voleo bih da dođe do nekih 25-26 dinara, bar da uspemo neku nulu. Sve preko toga bilo bi dobro, ali ispod - mi smo na gubitku. Ja, ako mi ne bude odgovarala cena, ja ću nju u stočnu hranu, pa će nju svinje da pojedu, ali žalosno je da svinje jedu pšenicu", dodaje Šuljmanac.

Oni koji su sejali ječam zabrinuti su zbog najavljene cene od 16 dinara po kilogramu. Posebno je teško onima koji ne mogu da čekaju rasplet sa cenama, već su prinuđeni da odmah predaju rod.

Posle završene žetve mnogi poljoprivrednici se sa pravom pitaju da li je uopšte trebalo da seju pšenicu. 

Prošlogodišnja cena - prepolovljena je, vremenske prilike - nisu im išle na ruku, a zabrana izvoza još im više kvari računicu.

Prošlogodišnja cena od 40-ak dinara po kilogramu bila je neuobičajeno visoka zbog rata u Ukrajini i straha od nestašica, objašnjava agroekonomista Milan Prostran, pa nije realno da se ponovi ista situacija.

Aktuelni rod, kaže, ne treba da nas brine jer imamo dovoljno zaliha od prošle godine, a potrebe Srbije su oko milion i po tona, pa bi država trebalo da pomogne ratarima.

"Zbog značaja za ishranu stanovništva mislim da neke mere država treba, pored povećanih količina za robne rezerve, da proba da tu kulturu pomogne kroz određenu stimulaciju, pre svega premiju", ističe Prostran.

Što se tiče drugih kultura, situacija sa kukuruzom i sojom nije još alarmantna, ali, kažu poljoprivrednici, pod uslovom da kiša što pre padne. 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()