Burne rasprave ne prestaju: Hoće li Srbija prihvatiti sutkinje i trenerke - i zašto moramo?

Hoće li primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti promeniti nešto?

Autor: Web UNA Srbija
01.02.2024. 19:56
  • Podeli:
ljudi, posao, svet, biznis pixabay-65bbe80449b03.webp Foto: Pixabay

Tri godine nakon što je usvojen, počeće primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji će sadržati i jezičke odredbe, na osnovu kojih ćemo biti u obavezi da sva zanimanja izgovaramo i potpisujemo i u ženskom rodu. 

Tako ćemo imati saborkinju, sutkinju, tramvajdžijku, trenerku i tome slično. Ali, i dalje nije jasno pod kojim pravilima će se koristiti ovaj jezik, ali ono što već sada znamo jeste da su predviđene kazne za one koji ga ne budu poštovali. 

Da li su ove odredbe nasilje nad jezikom, kako ih jezička struka ocenjuje ili realna potreba? Brojne polemike vode se ovih dana na tu temu, a pokreće se i pitanje kakav je položaj žena u društvu i kako rodno osetljiv jezik utiče na to? 

Hoće li primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti promeniti nešto? Na ovu temu pričali smo u emisiji "Popodne" sa filozofkinjom Andreom Jovanović i aktivistkinjom i spisateljicom Dragoslavom Barzut.

Primena ovog zakona bi trebala da počne 20. maja i pitanje svih pitanja je - da li nam je ovo neophodno. 

“Meni lično, naravno znači. Međutim, ja lično nisam za ovaj Zakon iako jesam za rodno senzitivni jezik. Mislim da je iluzorno pokušavati da zakonom uredimo tako nešto. Moram da podsetim, možda baš zato što sam filozofkinja, da jezik stvara stvara zakone, a ne obrnuto. To može da izazove i već izaziva, velike kontrareakcije, možda i kod nekih ljudi koji ne bi bili od starta tako nastrojeni. Kad krene da se preti kaznama i pod kontrolom izbora toga kako ćemo da govorimo i to sa pravom izaziva negativne reakcije, čak i kod mene, koja se svojom slobodnom voljom  izražavam u rodno senzitivnom obliku moje profesije”, istakla je Jovanović. 

Za filozofkinju bi se moglo reći i da je misliteljka, a onda bi se jedan deo javnosti pozvao na argument da je to "rogobatno". 

"Nisam nikakva stručnjakinja za lingvistička pitanja, a mislim da je ovo više političko pitanje i iz te perspektive mogu da govorim o njemu. Dakle, meni je važno da profesije imaju i ženski oblik. Ljudi koji kritikuju ovaj zakon i ne samo zakon nego i rodno senzitivni jezik, često vole da navode da gramatički rod našeg jezika ne implicira realno, ali kako onda možemo da objasnimo da usled različitih kultoroloških i političkih okolnosti jeste dolazilo do toga da određene reči, na primer sluškinja, ima to -kinja, kom se jako podsmevaju. I kada je u pitanju filozofkinja na primer, da u tom slučaju se to pojavilo", ističe Jovanović i dodaje: 

"Očigledno da jezik nastaje među ljudima u društvenim odnosima i prezentuje određene odnose moći. Tako da u tom smislu, nije ništa prirodnije da kažem da sam filozof, nego filozofkinja. Mislim da je jako važno, zbog poruke koja se šalje da profesije, budući da je stvar takva kakva jeste, da postoje rodom određene profesije u jeziku samo i da se to desi u nekim boljim primerima”.

Ipak, da li je ovo sve političko pitanje? 

“Sve je političko pitanje. Recimo, ja sam književnica koja je u svojim kratkim pričama i generalno se trudila da koristi ženski rod, kao generični rod. To znači da sam ja koristila ženski rod i onda kada obično drugi ne koriste. Evo na primer, sada kada biste uzeli da pogledate, vi biste videli, umesto vi biste videle, koliko mi ustvari muški rod koristimo i onda kada se misli na sve ljude, bez obzira kojeg su pola i roda", počela je sa objašnjavanjem aktivistkinja Barzut i dodala: 

Foto: UNA

"Naš jezik nažalost nema potencijal tog neutralnog jezika. Postoje ti neki primeri kada se dešava da gramatički rod odgovara i realnom rodu, ali to je vrlo, vrlo retko. Recimo zanimanje sudija. Vi vidite da ta reč ima ženski gramatički rod, ali da se ona ustvari koristi i za oslovljavanje u muškom i ženskom rodu. Odnosno, kada se kaže sudija, može biti i neko ko je biološki muškarac i biološki žena. Zaista mislim da ne postoji ništa što je prirodno samo po sebi i da je to takođe jedna konstrukcija. Već jako dugo koristim ženski rod kao moj primarni i jako mi je čudno kada me neko oslovi sa aktivista ili me tako potpiše. Meni to zapara uši. Moja svakodnevnica i moj svet je već prirodno naviknut na tako nešto”, istakla je Dragoslava Barzut. 

Podsetimo,  Zakon usvojen 2021. godine i njegovi članovi 37 i 44 obavezuju organe javne vlasti, obrazovne institucije i medije da koriste rodno senzitivni jezik, a za kršenje odredbi predviđene su i novčane kazne.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()