Da li u Srbiji ima budućnosti za mlade umetnike i da li može da se živi od umetnosti?

Iako najveći broj umetnika ne može da živi samo od svog stvaralaštva, neguju ga kao strast i ne bi ga se odrekli ni po koju cenu

Autor: Jana Jakšić
29.05.2023. 21:10
  • Podeli:

Novak Đoković, Nikola Tesla, Čarli Čaplin i druge poznate ličnosti okupile su se na istom mestu - u galeriji Narodne banke Srbije, ali na crtežima  mladih karikaturista. 

U okviru konkursa "Mladi Pjer" više od 150 dece predstavilo je svoja umetnička dela, a nama je to bio povod da proverimo da li u Srbiji ima budućnosti za mlade umetnike i može li da se živi od umetnosti.

Na takmičenju za najbolju karikaturu žiri je imao težak posao, jer su svi radovi bili izvanredni, a neki od malih umetnika već su izabrali buduće zanimanje.

Neki bi da budu pisci, neki slikari, a neki biraju poziv arhitekte.

"Završi nešto od čega ćeš imati za hleb, a umetnost neka ostane samo hobi", "Umetnost je lepa, ali neće ti plaćati račune", svaki mladi umetnik se barem jednom susreo sa ovakvim upozorenjima.

Večita dilema prilikom izbora profesije je da li slediti svoje srce ili ipak racionalno doneti odluku koja će našoj karijeri dati sigurniji put.

"Neću da razočaram ovu decu, ali treba da se radi ono što se voli, a od toga može da se živi ako se radi više, kao fudbaler koji igra na više pozicija, tako je i u crtanju", kaže ilustrator i karikaturista Nikola Dragaš i dodaje:

"To je dar koji dobijete od Boga i kada nešto dobijete onda to treba i da delite, e tako vam je i sa crtanjem."

"Apsolutno ne može da se živi do onog trenutka dok kao društvo nemamo jasan konsenzus onoga koliko ćemo uložiti u umetnost, ako ima manje od jedan posto ulaganja u kulturu u celoj jednoj državi, ne možemo očekivati procvat kulture", kaže organizatorka takmičenja Iva Eraković.

A kako je sa crtanjem i slikanjem, tako je i u drugim granama umetnosti.

"Od muzike generalno ne može da se živi, poznajem dosta ljudi koji su u tom svetu i baš u bendovima koji se slušaju i svi od njih rade još jedan posao", kaže glumac Zlatko Rakonjac i dodaje:

"Ja mislim da umetnost, ako gledamo kao materijalno ne može, ali ako gledamo kao duhovno i te kako može i to bi trebalo da bude recept za sve ljude, da mora da se ulaže u umetnost jer umetnost zahteva obrazovanje."

Bez obzira na to što se najčešće ne obogate od nje, umetnici smatraju da je upravo umetnost stub svakog društva.

"Mislim da se bez obrazovanja, umetnosti i kulture ne može, ne postoji zdravo društvo bez toga", dodaje Rakonjac.

Iako najveći broj umetnika ne može da živi samo od svog stvaralaštva, ipak ga neguju kao strast i ne bi ga se odrekli ni po koju cenu.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()