Pisa testiranje: 'Rak rana' obrazovnog sistema Srbije

PISA 2022 testiranje u osnovnim i srednjim školama počinje 8. marta, a sagovornici UNE očekuju još gore rezultate nego ranije

07.03.2022. 15:05
  • Podeli:
djaci_pixabay-1664378977599.webp Foto: Pixabay

U osnovnim, srednjim stručnim školama i gimnazijama 8. marta počinje PISA testiranje koje će trajati do 18. aprila 2022. godine, najavilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Ovogodišnje istraživanje, čiji je cilj da se ispita u kojoj su meri mladi osposobljeni da razumeju i koriste date informacije prilikom rešavanja relevantnih problema iz svakodnevnog života, obuhvatiće slučajan uzorak od 7.600 učenika od 15 godina iz 193 škole: 178 srednjih stručnih škola i gimnazija i 15 osnovnih. Istraživanje sprovodi Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, u ulozi nacionalnog PISA centra.

Testiranje se obavlja na računarima, a pred đacima će se naći zadaci iz čitalačke pismenosti, nauke, matematike i kreativnog mišljenja.

Rezultati ovog istraživanja biće dostupni javnosti nakon obrade, početkom decembra 2023. godine.

Podaci pre i posle korone neuporedivi

Bivši ministar prosvete Srđan Verbić kao glavni problem pred ovogodišnje PISA testiranje vidi uporedivost novih rezultata sa onim iz 2018. godine, te predlaže i da se PISA promeni i preživi post-kovid eru.

"U ovim, ni približno istim uslovima koje smo imali pre četiri godine, koristili su se jedni instrumenti, a mi sad treba da vidimo da li isti ti 'prekovid instrumenti' rade i sada. To ne znači da ne treba da ih testiramo, ali ne treba da se čudimo ako se protumači da su rezultati besmisleni i kontradiktorni. Njihovi rezultati i preporuke su isti za ceo svet, a mnogo važnije pitanje od toga šta treba menjati je kako ćete to nešto menjati i taj odgovor nije isti za Finsku, Srbiju ili neku treću državu", pojasnio je Verbić.

Za njega je mnogo važnije pratiti mišljenje učenika, njihovih interesovanja i želja za karijerom.

"U trenutnim okolnostima, kada imamo manjak zaposlenih u prosveti, nekompetencije, veliku demotivisanost i nedostatak perspektive, izlazi se iz domena preporuka PISE", zaključio je bivši ministar.

Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija za UNU kaže da ne veruje da možemo da očekujemo više nego 2018. godine kada smo bili 45. od 79 rangiranih država učesnica.

"Na osnovu rezultata PISA testova napravljene su analize stručnjaka i oni su doneli zaključke i preporuke o tome šta je potrebno promeniti i unaprediti u obrazovnom sistemu Srbije. To do sada nije urađeno. Bazični problemi su sistem ocenjivanja koji se nije menjao od 1950-ih, to što učenici ne uče za znanje već za ocenu, nedostatak finansija koje se odvajaju za prosvetu u budžetu i smanjenje broja učenika u odeljenju", navodi Markov.

Prema njegovim rečima, nedovoljna motivisanost dece i nastavnog kadra takođe su razlog za odsustvo napretka obrazovanja u Srbiji i lošeg plasmana naših đaka na PISA testiranju.

"S obzirom na sve to i na uslove u kojima smo radili u školama tokom pandemije, ne očekujem bolje rezultate kako na testu, tako ni sa započetim reformama u prosveti, za koje se opet ispostavlja da su koznetičke, a ne suštinske", rekao je sagovornik UNE.

Priču o Pisa testiranju pogledajte i u TV prilogu reporterke UNE Andreje Đorđević

 

 

Kao primer dobre prakse ističe skandinavske zemlje, pre svih Finsku, zatim azijske zemlje, ali i zemlje regiona, Hrvatsku i Sloveniju koje mogu da se pohvale državnom maturom, odnosno modernim sistemima primene znanja.

Jasna Janković iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije za UNU naglašava da se nismo pomerili od početka primene PISA testiranja u Srbiji od 2003. godine, kao i da je samo testiranje zlata vredno jer pokazuje gde se nalaze naši učenici u odnosu na Evropu i svet.

"To je čitavo jedno punoletstvo. U pitanju je period koji smo mi proveli u koontinuiranoj reformi školstva, a taj pravac koji smo zauzeli očigledno nije niti jasan, niti dobar. Neki ministri su se ljutili ili bili nezainteresovani umesto da se zapitaju kuda ide obrazovanje. A ide da zbog korona-godina koje su donele velike promene u sistemu, ove godine padnemo još niže, a za to ne treba kriviti decu jer ona rade kako im se kaže", objašnjava Janković i potvrđuje da je najveći problem naših učenika to što ne razumeju tekst koji čitaju i nisu sposobni za kritičko mišljenje.

Trećina učenika funkcionalno nepismeno

OECD PISA je program međunarodne evaluacije obrazovnih postignuća, koji se sprovodi od 2000. godine. Na osnovu njega se prati nivo funkcionalne pismenosti koji dostižu petnaestogodišnjaci u oblasti matematike, prirodnih nauka i razumevanja pročitanog.

Srbija je učestvovala u ovim istraživanjima 2003., 2006., 2009., 2012. i 2018. godine, izuzev 2015., a trenutno se radi na realizaciji ciklusa planiranog za 2021. godinu, koji je zbog pandemije virusa KOVID19 pomeren za 2022. godinu.

Na osnovu prethodnih rezultata iz 2018. godine, vidi se da učenici u Srbiji imaju 50 poena manje u odnosu na prosek, kao i da je svaki treći funkcionalno nepismen. Da bi to nadomestili, veruje se da bi trebalo školskom gradivu trebalo da posvete godinu i po dana kako bi stigli 'kolege' iz visoko plasiranih skandinavskih i azijskih zemalja.

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()