Rušenje Nemačkog paviljona na Starom sajmištu – unišavanje sećanja na mesto zločina

Izbijanjem Drugog svetskog rata prostor Starog sajmišta pretvoren je u nacistički logor za Jevreje, Srbe i Rome, a takva mesta stradanja svugde su pod apsolutnom zaštitom države

Autor: Lena Sladojević
11.03.2023. 19:38
  • Podeli:

Gradnja Novog Beograda i prvog beogradskog sajma počela je tridesetih godina prošlog veka, na lokalitetu danas poznatom kao Staro sajmište. Izbijanjem Drugog svetskog rata prostor je pretvoren u nacistički logor za Jevreje, Srbe i Rome.

Na tom lokalitetu nedavno je počelo rušenje dela kompleksa, a iz stranke "Zajedno" upozoravaju da je ono protivzakonito.

Nekada paviljoni Nemačke, Italije, Rumunije, Mađarske, Spasića, Čehoslovačke, Turske, Jugoslovije... Danas zgarište i gradilište. U Drugom svetskom ratu, ove prostorije su bile mesta gde su se izrabljivali, izgladnjivali i ubijali logoraši. Umesto Memorijalnog kompleksa na mestu Nemačkog paviljona, ipak će nići nešto drugo.

"Mi smo ovde zato što je ovde počelo rušenje Nemačkog paviljona pre nekoliko meseci, jer je ova vlast odlučila da ovde pravi neku saobraćajnicu ili neku zgradu. Mi to za sada tačno ne znamo", kaže za UNU narodni poslanik stranke Zajedno Đorđe Miketić.

Prema planu detaljne regulacije prostor na kojem se nalazi Nemački paviljon izuzet je iz granica spomenika kulture, navedeno je u saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

"Ja sam ovde doneo jedan članak iz 2015. godine, gde je gospodin Vesić zajedno sa Efraimom Zurofom, koji kaže da će Nemački paviljon na Starom sajmištu biti prvi rekonstruisan. Oni su tačno znali, kada kažem oni mislim na gradsku vlast tadašnju i sadašnju, da ova zgrada spada u Memorijalni kompleks,ono što treba da bude Memorijalni kompleks Starog sajmišta", ističe Miketić.

"Grad je pod konstantnom opsadom ove vlasti već dugi niz godina. Grad se ruši, grad nestaje. Nije slučajno što pan-evropska organizacija Evropa Nostra, za maj mesec organizuje veliku konferenciju u Beogradu, imajući u vidu da je Beograd u ovom trenutku grad, sa stanovništa kulturne baštine, trenutno jedan od najugroženijih gradova u Evropi", ističe za UNU odbornik Skupštine grada stranke Zajedno Dejan Atanacković.

U drugim državama, zaštitom i pravljenjem Memorijalnih kompleksa, mesta gde su se dogodila stradanja u holokaustu su pod apsolutnom zaštitom države. Jedan od primera je i Aušvic.

"Granice i lokacije logora su određene istorijom, ali ne urbanističkim planom. Tamo gde su ljudi stradali, gde su ih držali, gde su se dešavali zločini, to je ono mesto koje treba da bude pod zaštitom. O tvrdnjama da se o ovoj zgradi malo zna – to je tačno, pa da zato ne treba da bude sačuvana. To je pogrešan zaključak!", ističe Nikola Radić Lucati iz Centra za istraživanje i edukaciju o holokaustu.

Istina je da malo ko danas zna da su na ovom mestu stradali Jevreji, Srbi i Romi iako su kao svedočanstva ostali preživeli, pisma i fotografije.

Mi danas možda i među poslednjima šetamo Nemačkim paviljonom. Šta će ovde biti sutra, ko zna?

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()