Tri stotine dece čeka roditelje, a 750 parova želi da usvoji dete: UNA pita - u čemu je problem i zašto sve sporo ide?

Osim boljeg širenja informacija, neophodne su i sistemske promene...

Autor: Marija Milićević
02.12.2025. 21:50
  • Podeli:

U Srbiji danas oko tri stotine dece čeka da bude usvojeno, dok je registrovano čak 750 parova koji žele da postanu roditelji. Uprkos brojevima koji deluju ohrabrujuće, do usvajanja dolazi retko, a prošle godine nove roditelje dobilo je samo 53. dece. 

U čemu je problem i postoji li rešenje?

Više stotine dece odrasta u domovima i hraniteljskim porodicama, dok mnogi parovi čekaju da postanu roditelji. Neki čekaju poziv godinama, pojedini bivaju odbijeni jer nisu podobni, a kriterijumi po kojima se to određuje i dalje nisu transparentni.

"Mislim da je transparentnost najvažnija. Da mi kao usvojitelji ne znamo šta od kriterijuma treba da bude poslednja tačka koju centri za socijalni rad gledaju. Evo mi smo, moj suprug i ja imamo podobnost za usvajanje i bili smo na nekim razgovorima za određenu decu u centru za socijalni rad i na kraju smo dobili odgovor da samo nismo podobni i da nismo izabrani, što je potpuno normalno i sve je to u redu, ali mi nismo dobili odgovor-zašto? Prosto bilo bi nam lakše", objašnjava za UNU Dragana Krstić iz Udruženja "Šansa za roditeljstvo". 

Da bi situaciju znatno promenili transparentni kriterijumi, smatraju i psiholozi.

"Bilo bi značajno zato što bi moglo da se poradi na nekim stvarima. Može da se preispita ta odluka, može da se preispitaju neki stavovi i neke vrednosti. Vrlo se često dešava da ljudi uđu u proceduru sa potpuno očekivanjima koja nisu realna, sa jednim očekivanjima, a do kraja procedure, ta očekivanja se potpuno izmene", kaže za UNU psihološkinja za usvajanje Jelena Marić

Postupak procene podobnosti, koji treba da traje do godinu dana, često je mnogo duži. Spora procedura, prevelika očekivanja i neinformisanost usvojitelja, samo su neki od razloga za tako mali broj usvajanja.

"Ja bih rekla da se oduži zbog preopterećenosti centara za socijalni rad. Socijalni radnici imaju jako puno tih gorućih problema koja moraju da rešavaju, a mi smo im možda neka lepa strana njihovog posla. I obično smo nekad na dnu njihovih obaveza, tako da se oduži", smatra Krstić. 

Osim boljeg širenja informacija, neophodne su i sistemske promene. Budući da su centri za socijalni rad preopterećeni, formiranje specijalizovanih timova koji bi se bavili isključivo usvajanjem, znatno bi ubrzalo proceduru. 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()