Umesto zelenog Beograda, imamo grad kranova i spratova: Prestonica u crvenoj zoni zelenila i zdravog vazduha

Iako je urbanističkim planovima definisano koliko investitori moraju da odvoje za zelenu zonu, to se krši

14.10.2022. 19:00
  • Podeli:

Upravo neregulisan javni prevoz i saobraćaj u zemlji doprinose velikom zagađenju vazduha i da se prestonica nađe na vrhu svetske liste najzagađenijih gradova na svetu. 

Borba za kvalitet života mora biti svakodnevna, a jedan od glavnih saveznika u toj borbi je drveće. Zato je beogradska opština Vračar, da bi obeležila svoj dan, odlučila da zasadi više sadnica. 

Ali da li je to dovoljno ili će i to mlado drveće biti zamenjeno betonom?

"Gde god nađeš zgodno mesto, tu drvo posadi", su sve češće spominjani stihovi Jovana Jovanovića Zmaja, ali kako vreme prolazi i odnosi hlad, više zvuče kao vapaj za pomoć. 

Odbrana drveća od invazije parking mesta je svakodnevna, a jedna sugrađanka dobila je bitku i uspela da sačuva četinare ispred svoje zgrade. To je, međutim, redak slučaj iako je Beograd ispod svakog proseka kada je reč o zelenilu na teritoriji grada. 

"Iznosi 12 posto prema podacima plana generalne regulacije sistema zelenih površina i to je zapravo strašno alarmantan podatak. Najstrašnije je na teritoriji Vračar gde je po glavi stanovnika metar i po kvadratni zelenila, a prosek je 25 kvadrata po stanovniku", kaže Iva Čukić, urbanistkinja „Ministarstvo prostora“.

Upravo je ta gradska opština organizovala sadnju drveća. Predsednik opštine nije se latio lopate, jer nije ni došao. Najmlađima je povereno da posade nove mladice.

"Neka ad hoc sadnja zelenila je kozmetička izmena i populistička mera, a ne strateška odluka da se na neki način doprinese većem procentu zelenila na teritoriji Beograda".

"Tako da su šume i javni parkovi nešto što je ključno za svaki grad, a pogotovo za Beograd koji je na udaru i zagađenja i poplava i toplotnih talasa i svega onog negativnog čega smo svedoci u poslednje vreme", kaže Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu.

Gradnja nauštrb zelenila, direktno ugrožava ne samo te zone, već čitav grad. Iako je urbanističkim planovima definisano koliko investitori moraju da odvoje za zelenu zonu, to se krši. 

"Parking moramo da rešimo na neki drugi način. To je ili podzemnim garažama ili unapređenjem javnog prevoza, tu pre svega mislim na onaj šinski, to je širenje tramvajskih mreža i jednoga dana metro",  objašnjava Jovanović.

Jednog dana će i prodisati. I dok je pokrivenost gradova u regionu zelenilom između 50 i 70 procenata, Beograd za sada bira da umesto stabala i vazduha ima kranove i spratove.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()