Za šta po zakonu odgovaraju roditelji dece koja ne mogu da budu krivično odgovorna?

I šta bi srpskom društvu donelo snižavanje starosne granice krivične odgovornosti maloletnika na 12 godina?

Autor: Kristina Koturanović
15.05.2023. 21:00
  • Podeli:

Od tragedije u osnovonoj školi "Vladislav Ribnikar", sve češće čujemo da su akteri nasilnih dela deca mlađa od 14 godina, koja po zakonu ne mogu krivično da odgovaraju.

Pokušali smo zato da saznamo šta bi donelo eventualno snižavanje te starosne granice na 12 godina i za šta po zakonu odgovaraju roditelji dece koja ne mogu krivično da odgovaraju.

Što se tiče odgovornosti roditelja za decu, tu moramo da razlikujemo građansku pravnu i prekršajno pravnu odgovornost. I tu roditelji mogu da odgovaraju za decu.

"Što se tiče odnosa roditelja i dece, postoji krivično delo za puštanje i zanemarivanje deteta i tu je prediviđena kazna zatvora do tri godine. Međutim, što se tiče krivične odgovornosti, roditelji ne mogu da odgovaraju za ono što urade njihova deca, jer ovde važi princip subjektivne, individualne odgovornosti. To znači da svako odgovora samo za delo koje učini", objašnjava advokat Milovan Roljić.

U Srbiji je zakonska starosna granica od koje maloletnik postaje krivično odgovoran navršenih 14. godina života. Smatra se da do 14. Godine dete ne može da razume ni krivični postupak, ni posledice koje mogu da nastanu izvršenjem krivičnog dela.

Šta bi nam onda donelo spuštanje granice krivične odgovornosti sa 14 na 12 godina?

"Verujem da bi jedno od rešenja bilo da se, možda, u slučajevima kada dođe do ovako velikih tragedija, da se, recimo, veštači psihička zrelost maloletnog učinioca krivičnog dela i da se utvrdi da je ono svesno posledica dela koje je učinilo. Da onda eventualno mogu da se primene neke strože akcije, da ne bude prema svima postavljena granica od 12 godina", ističe Roljić.

"Svi primeri i sva moja saznanja, praktična i uopšteno, koja sam od drugih ljudi slušala, govore u prilog tome da se neće ništa postići snižavanjem te granice sa 14 na 12 godina", kaže za UNU zamenica predsednika Odbora za prava deteta Slavica Radovanović.

Prema njenim rečima, deca od 14 do 18 godina, koja učine krivično delo, odlaze u vaspitno-popravne ustanove, koje u našoj zemlji nisu toliko razvijene, da bi se sa tom decom radilo individualno. A samo takav rad bi, smatra Radovanović, resocijalizovao takvu decu.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()