Svećnjak sa pet kraka napravljen je u Beču pre više od dva veka
Foto: TANJUG/RADE PRELIĆMinistar kulture Nikola Selaković i predsednik Upravnog odbora Istorijskog muzeja Srbije Aleksandar Raković predstavili su danas u Ministarstvu kulture srebrni svećnjak sa dvora dinastije Obrenović, dragoceni artefakt otkupljen u septembru 2025. godine, koji je nedavno vraćen u Srbiju i biće deo zbirki Istorijskog muzeja Srbije.
Obraćajući se prisutnima, Selaković je izrazio čast na prilici da predstavi svećnjak iz 19. veka, sa visinom 78 santimetara i težinom 8 kilograma i 30 grama čistog srebra koji je "sa sigurnošću pripadao dvoru dinastije Obrenović" i čiji povratak u Srbiju ima poseban značaj.
"Reč je o veoma reprezentativnom svećnjaku, koji je bio deo dvorskog mobilijara kraljevske porodice. Naročito ističem kraljevske, zato što za razliku od mnogih drugih predmeta, ovaj na sebi nosi srpski državni grb Kraljevine Srbije. Urađen je u Ampir stilu, i ono što ga posebno krasi jeste skulptura boginje pobede Nike", objasnio je resorni ministar.
Selaković je istakao da povratak predmeta ove vrednosti "nije rezultat stihijskog pristupa", već sprovođenja strateške politike države u saradnji sa državnim rukovodstvom, Ministarstvom finansija i Vladom Srbije.
Govoreći o finansijskim detaljima otkupa, Selaković je rekao da je početna cena predmeta na onlajn aukciji nemačke kuće "Schloss Ahlden", između Hamburga i Hanovera, iznosila 24.000 evra, dok je dobijena cena bila 28.000 evra.
"Kada se dodaju troškovi aukcijske takse, špediterskih usluga i poreza po prijemu u Srbiju, konačna cena iznosila je 4.939.949 dinara", naveo je ministar i dodao da je svećnjak otuđen najverovatnije prilikom okupacije Beograda između 1915. i 1918. godine, odnosno "vraćen kući nakon gotovo 107 godina".

Ministar je podsetio je da je u prethodnih 18 meseci u Srbiju vraćen veliki broj dragocenih predmeta: dve rukopisne knjige sa aukcije u Londonu - "Srpski Otohih" iz kraja 13. veka i "Žitije Varlama i Joasafa" iz kraja 14. veka, zatim štap kralja Milana Obrenovića sa binklom iz 1900. godine i bokal za vino iz kneževskog servisa, kao i fotografija kraljice Natalije Obrenović u dekorativnom mesinganom ramu.
Među najznačajnijim otkupima ministar je naveo otkup 43 pisma Mileve Marić Ajnštajn i Alberta Ajnštajna, "ukupno 117 rukom pisanih stranica njihove lične prepiske".
U septembru je, uz svećnjak, otkupljena i slika Uroša Predića "Portret devojčice sa knjigom u fotelji", za koju je najavio skorije prikazivanje javnosti.
Pre svećnjaka, poslednji otkup bilo je delo Krsta Mazarevića iz 1718. godine pod nazivom "Pobednička vrlina ili cena slave u preziru smrti nepobedive peraške nacije", posvećena grofu Savi Vladislaviću, koje, kako je istakao Selaković, nije bilo zastupljeno ni u jednoj instituciji u Srbiji.
Govoreći o aktuelnom tržištu kulturnih dobara, Selaković je upozorio na sve učestaliju ponudu falsifikata i predmeta bez potvrđenog porekla na aukcijama širom Evrope, navodeći primer figurine koja je pogrešno predstavljena kao deo Vinčanske kulture i predloga za otkup prstena za koji se tvrdilo da je pripadao srpskoj srednjovekovnoj vlasteli.
"Neretko, kada tražimo validnu dokumentaciju i poreklo predmeta, nailazimo na zid ćutanja", naglasio je Selaković.
Ministar je poručio da Ministarstvo kulture nastavlja borbu protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima i podsetio da su inicijative za međunarodne sporazume o sprečavanju ilegalnog prometa kulturne baštine pokretane i u mandatima prethodnih ministara, naročito Maje Gojković.
Posebno je istakao da će svećnjak postati deo zbirki Istorijskog muzeja Srbije, koji će biti smešten u zgradi stare železničke stanice na Savskom trgu u Beogradu.
"Mi svoju brigu o tom muzeju ne pokazujemo samo kroz obezbeđivanje i rekonstrukciju jedne od najreprezentativnijih javnih građevina u Beogradu, već i kroz brojne otkupe kulturnih dobara širom čitavog sveta, a koji će svoje mesto pronaći u stalnoj postavci ili u zbirkama", kazao je Selaković.
Kako je ranije saopšteno, svećnjak sa pet kraka, napravljen u Beču 1817. godine od srebra finoće 13 Lota, delo je zlatara Antona Kola.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







