Brnabić: Traže da uvedemo sankcije zbog ugrožavanja teritorije, a mi svoje treba da se odreknemo

Preporuka EU se odnosi na usklađivanje sa sankcijama Rusiji, jer je ta zemlja prekršila teritorijalni integritet Ukrajine, a u drugoj se traži da se Srbija sama odrekne svog teritorijalnog integriteta.

25.11.2022. 16:07
  • Podeli:

Premijerka Ana Brnabić ocenila je danas da su preporuke koje je za Srbiju usvojio Evropski parlament vrednosno kontradiktorne u smislu principa.

Brnabić: Od Srbije se traži da se odrekne svog teritorijalnog integriteta

Brnabić je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa šefom Delegacije EU u Srbiji Emanuelom Žiofreom, pojasnila da se jedna preporuka odnosi na usklađivanje sa sankcijama Rusiji, jer je ta zemlja prekršila teritorijalni integritet međunarodno priznate države, a u drugoj se traži da se Srbija sama odrekne svog teritorijalnog integriteta.

"Jedna preporuka kaže Srbija može da postane član EU samo ukoliko se saglasi sa sankcijama Ruskoj Federaciji, jer je Rusija prekršila teritorijalni integritet jedne međunarodno priznate države, sa čim se mi slažemo. A druga preporuka je, vi možete da nastavite svoj evropski put samo ako se sami odreknete svog teritorijalnog integriteta. Tako da je poimanje teritorijalnog integriteta i nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država kakva je Ukrajina ili Srbija, u preporukama određenih parlamentaraca, potpuno vrednosno kontradiktorno", kazala je premijerka.

Kako navodi, u jednom trenutku Srbija treba da se usaglasi sa sankcijama zato što je neko prekršio teritorijalni integritet koji je nepovrediv, a onda u drugom trenutku ne samo što je naš teritorijalni integritet povrediv, nego sami treba da ga se odreknemo.

"Time nisu učinili veliku uslugu ni našem evropskom putu, a ni proširenju EU", ocenila je Brnabić i dodala da takvi signali koji idu od određenih evroparlamentaraca prema Srbiji, svakako ne pomažu popularnosti EU u Srbiji.

Kada pričamo o evropskom putu Srbije, kazala je premijerka, zaista je važno da imamo jaku podršku naših građana na tom putu.

"Ne možemo to sami, ne možemo stalno da slušamo predsednika Aleksandra Vučića koliko nam je važna EU, da je to najbolje za nas, da odatle dolazi najviše investicija, da nam je to najveće spoljno tržište, da u vrednosnom smislu vladavine prava to jeste najbolje društvo, a da onda od nekih evroparlamentaraca imamo ovakve preporuke za Evropsku komisiju", navodi ona.

Premijerka kaže da postignut sporazum u vezi tablica daje dodatno vreme mira i stabilnosti.

Ističe da je Srbija za to da se dijalog i razgovori nastave.

"Bolje da imamo razgovore hiljadu godina, nego konflikt jedan dan. Mir je najvažniji i mi ćemo se i dalje zalagati za dijalog, razgovore, kako bismo sačuvali mir i stabilnost", kazala je premijerka.

Kada je reč o usaglašenosti sa spoljnom politikom, Brnabić kaže da je ta tema uvek kompleksna.

"Imamo određena neslaganja, ali imamo i dobar razgovor u vezi sa tim, razmenu argumenata i za sada prilično razumevanje. Srbija će nastaviti da se postepeno usklađuje i da evropske vrednosti zajedno promovišemo. Mi smo posvećeni članstvu u EU i mislimo da je Unija najbolje mesto za naše građane i privredu", navela je ona.

Premijerka kaže da je razgovarano o tome da se implementiraju zakoni u skladu sa promenom ustava i to do kraja prvog kvartala sledeće godine.

"To ide dobro i verujem da neće biti većih problema. Vlada će uraditi svoj deo posla na vreme", navodi Brnabić.

Podsetila je da je na plenarnoj sednici Venecijanske komisije 21. oktobra ove godine, Venecijanska komisija izdala pozitivno mišljenje u pogledu Zakona o uređenju sudova, Zakona o visokom savezu sudstva i Zakonu o sudijama.

Kako kaže, sada se očekuje u decembru plenarna sednica Venecijanske komisije na kojoj bi trebalo da se nađu tužilaštvo i Zakon o visokom savetu tužilaštva.

Ističe da je važna tema i sloboda medija i puna implementacija medijske strategije i svih medijskih zakona.

Brnabić kaže da će zajedno sa medijskim udruženjima raditi i na tome i zamolila je da se i to završi u najkraćem roku, odnosno do kraja prvog kvartala 2023. godine.
 

Žizofre: Napredak Srbije zajednički interes

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre ocenio je da je glavna poruka današnjeg sastanka premijerke Ane Brnabić sa ambasadorima zemalja članica EU, da su Srbija i Unija na istoj strani kada je reč o aspiracijama da Srbija postane punopravna članica EU.

Žiofre je, nakon sastanka na zajedničkoj konferenciji sa premijerkom, kazao da je to zajednički interes te da napredak Srbije zavisi isključivo od napretka u reformama u oblasti vladavine prava i napretka u dijalogu sa Prištinom.

Navodeći da su na sastanku dobili najnovije informacije o ustavnim reformama i razgovorima sa Venecijanskom komisijom, Žiofre kaže da Srbija mora da sprovede te reforme do isteka roka.

Kako kaže, na implementaciji medijske strategije i Akcionom planu, bilo je kašnjenja, ali ambasadori cene to što postoji težnja u Vladi i kod ministra informisanja i telekomunikacija Mihaila Jovanovića da se sve sustigne.

Kada je reč o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, Žiofre je istakao posvećenost predstavnika EU.

"Uložili su velike napore, cenimo što smo uspeli da se postigne dogovor uz posredstvo EU, čime su sprečene dalje reforme, koje nisu nikome u interesu", kazao je Žiofre.

Istakao je da Unija ceni konstruktivnu ulogu Srbije i predsednika Aleksandra Vučića kada je reč o dijalogu sa Prištinom.

Na današnjem sastanku razgovarano je i o usaglašavanju spoljne politike, a Žiofre kaže da je to važna tema u kontekstu, kako navodi, ruske agresije na Ukrajinu.

"Suočeni smo sa brutalnom agresijom i postoje određena očekivanja da se usklađenost Srbije poboljša u tom domenu i računamo na Srbiju da bude sa nama u ovim teškim trenucima za evropski kontinent", kazao je Žiofre dodajući da EU ceni to što je Srbija bila uz Uniju u tom pogledu i to glasajući za tri rezolucije u međunarodnim institucijama.

Prema njegovim rečima, razgovarano je i o migracijama. Žiofre kaže da je to zajednički izazov i podseća da je EU pružila podršku Srbiji u suočavanju sa migracijama.

Takođe, kaže da je tu i pitanje vizne politike, a da su danas razgovarali i o energetici.

"Svi smo suočeni sa teškom situacijom i zajedno radimo na uspostavljanju interkonektora između Srbije i Bugarske", kazao je Žiofre i podsetio na 165 miliona evra koje je EU dala Srbiji kako bi se ublažili negativni efekti energetske krize.

"To je pokazatelj da iako Srbija još nije članica EU, Unija stoji uz Srbiju. Moramo u teškim trenucima da budemo jedni sa drugima", kazao je Žiofre.

"Rezolucija Evropskog parlamenta koja je usvojena juče je važan dokument, koji treba pažljivo da čitamo, sadrži mišljenja parlamenta koje je usvojeno velikom većinom, ali pregovori se vode između zemlje kandidata i Evropske komisije. Ono što Komisija predloži zemlje članice moraju da prihvate", rekao je Žiofre dodajući da se na isti način sprovodi i upravljanje IPA fondovima.

U aktuelnim okolnostima, kako kaže šef Delegacije EU u Srbiji, ono što je potrebno Uniji jeste veći angažman zemalja kandidata.

"Mislimo da pomoć koju pružamo Zapadnom Balkanu i Srbiji je tu da pomogne građanima i promoviše reforme i tako planiramo da nastavimo da radimo", kazao je.
 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()