Otkrivamo tajnu podele ili pomirenja u Mostaru: Čiji je naš Stari most?

Kako je Stari most u Mostaru ponovo postao političko pitanje? Doprinosi li on podeli ili pomirenju u Mostaru?

Željana Zovko, zastupnica Hrvatske demokratske zajednice, predstavila je u Evropskom parlamentu u Briselu "materijalnu i nematerijalnu baštinu Hrvata u Hrvatskoj, te u Bosni i Hercegovini", a kao povod je navela 20. godišnjicu otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru. Najava događaja, održanog 10. januara, izazvala je burne reakcije političkih predstavnika Bošnjaka u Mostaru i šire. Oni su optužili Zovko da Stari most u Mostaru, izgrađen u vreme osmanske vladavine, "maliciozno želi predstaviti kao hrvatsku kulturnu baštinu i nasleđe" i "lažno informisanje evropske javnosti".

Tragom rasprave koju je izazvala Željana Zovko, nakon što je objavila plakat na kome je pisalo "Zaostavština hrvatske baštine u UNESCO baštini", sa slikom Starog mosta u Mostaru, posetili smo Mostar i Sarajevo u okviru emisije "Čiji je naš?" koja se emituje na UNA televiziji. 

Mostar dobio priznanje Lonely Planeta za najlepšu turističku destinaciju 2023. godine

Prisetili smo se ko je i kada gradio taj most, a proverili smo i kako u istočnom, a kako u zapadnim delovima Mostara gledaju na ovaj vredan objekat kulturne baštine.

"U najgore vreme, kada su postojale prepreke po gradu Mostaru, u bašti, na ovom mestu sam bio sa predsednikom Turske Demirelom, kada sam rekao neće Turska graditi ovaj most iako to oni smatraju svojom baštinom, to je bosanskohercegovački most, neće se graditi bez Srba i Hrvata. To nije naišlo na simpatije u narodu iz koga potičem, nije naišlo na simpatije u mnogim krugovima. Ali ja sam uporno čekao trenutak kada će doći i jedna i druga i treća strana i međunarodna zajednica i UNESCO i svi smo potpisali sporazum o zajedničkoj gradnji mosta i ja se time stvarno ponosim", rekao je za UNU bivši gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir Mostar Safet Oručević.

Centar za mir je Zovko nagradio nagradom "Mimar mira", zbog doprinosa uvrštavanju Mosta na listu UNESCO. Nakon što je Zovko predstavila plakat sa Starim mostom, tu su joj nagradu oduzeli. A Oručević, je u emisiji "Čiji je naš?", poručio da stavlja tačku na tu priču, ali i da će svi koji se ogreše o plemenitu ideju Starog mosta, tj. pomirenja u Mostaru, ostati bez nagrada.

U emisiji smo Sarajevom prošetali sa predsednikom Hrvatske seljačke stranke Mariom Karamatićem. Napade na Željanu Zovko je osudio uz konstataciju da je apsurdna svađa oko "skupine kamenja" koja bi trebala da služi da ljudi sa jedne strane mogu preći na drugu.

"Sarajevo je nekada bio hrvatski i srpski grad, više to nije. Mostar je zadržao tu vrstu multikulturalnosti. Bošnjaci to da su svojatali, ja ne verujem da bi reakcija i Srba i Hrvata bila tako histerična kao što je njihova. Oni kada u Sarajevu naprave svebošnjački sabor, pa odluče tužiti Srbiju iako znaju da je to unapred izgubljena bitka, niko se nije javio pa rekao ne mogu Bošnjaci biti u gradskoj Vijećnici, ona pripada svima nama, pripada i njima, zašto da ne", kazao nam je Karamatić.

Na pitanje, gleda li se isto na Stari most u istočnim i zapadnim delovima Mostara, istoričar i kolumnista Dragan Markovina kaže, da pitanje nije jednostavno. Smatra da postoji mnogo podela, uz konstataciju da ljudi koji su posle došli u Mostar nemaju preveliku identifikacijsku vezu sa Starim mostom.

Simbolično na Dan pobede: Mostar uklonio table sa imenima ulica po ustaškim prvacima

"To je dosta pojednostavljena podela, Mostara ima nekoliko, ima ta ratna linija koju svi vide na prvu. Morate znati da i u zapadnom delu živi 7-8.00 Bošnjaka, da i u jednom i drugom delu grada, nemamo tačne podatke, ali ne živi više od 30% predratnog stanovništva, tako da imate možda i 2/3 ljudi koji nemaju veze sa ovim gradom od pre rata. Imamo dijasporu, i ideološki pogled na rat, nije baš da svaki pripadnik svake nacije gleda potpuno isto na taj rat", kazao je u razgovoru za UNU Markovina.

Političar i istoričar Salmir Kaplan za UNU je pojasnio ko je i kada gradio Stari Most. Kaplan je inače na Univerzitetu u Istanbulu magistrirao istoriju, a niz dokumenata o Starom mostu preveo je na bosanski.

"Osmanski dokumenti kažu da je ovaj most, po nalogu sultana Sulejmana, sagradio mimar Hajrudin. A da je pre ovog mosta, kakvog ga sada vidimo drveni most sagradio sultan Mehmed Fatih za vreme osvajanja Bosne zato što je na ovom mestu bilo najlakše ga sagraditi. Da bi se vojska lakše mogla prebaciti preko obale Neretve i nastaviti dalje prema jugoistočnoj Hercegovini", kazao je Kaplan.

U emisiji "Čiji je naš?", razgovarali smo i sa skakačima, turistima, prodavcima suvenira. Njihov pogled na najgrandiozniji most u Bosni i Hercegovini možete pogledati u video snimku na početku teksta.

Stari most je izgrađen između 1557. i 1566. godine i delo je osmanlijskog graditelja Hajrudina. Snage Hrvatskog veća odbrane (HVO) srušile su ga 9. novembra 1993. godine u vreme sukoba između ARBiH i HVO-a. Obnova Starog mosta, koju su finansirali Turska, Hrvatska, Italija, Holandija, Svetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar, počela je 2003. godine. Koštala je više od 15 miliona evra.

Most je otvoren 23. jula 2004. godine, a istog dana u julu 2005. godine je stavljen na listu UNESCO zaštićenih spomenika kulture. Svake godine krajem jula se upravo na Starom mostu organizuju tradicionalni skokovi sa Starog mosta.

Pevao sevdalinke i prisetio se detinjstva: Hari Varešanović za UNU otkrio da nije prva zvezda u porodici