'Šmitova provokacija' narušava Dejton: Nižu se reakcije na dešavanja u Republici Srpskoj

Prvog jula je Kristijan Šmit poništio dva zakona Republike Srpske i proširio Krivični zakon

Autor: Bojana Petrušijević
05.07.2023. 19:09
  • Podeli:

Nastavlja se zaoštravanje odnosa na relaciji Sarajevo-Banjaluka, ali i Banjaluka-Brisel. Dok pojedini evroparlamentarci poručuju da Skupština Republike Srpske potkopava evropsku budućnost Bosne i Hercegovine i pozivaju na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, u Srbiji se ređaju prve reakcije na novo ključanje "bosanskog lonca". 

Pojedini narodni poslanici Srpske napredne stranke na poteze Kristijana Šmita da izmeni Krivični zakon i poništi neke od zakona Republike Srpske, gledaju kao na provokaciju koja bi mogla da eskalira u nepotrebni sukob.

"Šmit je umislio da je okupacioni namesnik. Ponaša se u skladu sa tim. Moram da kažem da razumem gospodina Dodika i da razumem njegovu reakciju - prosto, nestaće Republika Srpska, ali bih zamolio da pokušamo da budemo mudriji. Očigledno neko ponovo kuva bosanski lonac i pokušava da izazove neki sukob", kaže za UNU narodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović

Đukanovićev poslanički kolega, Miodrag Linta, smatra da je vreme za dijalog i da se ukine funkcija Visokog predstavnika. 

"Mislim da bi u BiH trebalo otvoriti dijalog. Krajnji cilj treba da bude da se ukine institucija Visokog prestavnika i da se ukinu troje mesta stranih sudija. Stvari treba da se rešavaju kompromisom, dijalogom i dogovorom. Vidimo da to sada nije slučaj", poručuje za UNU narodni poslanik Srpske napredne stranke Miodrag Linta. 

A slučaj je, ipak, kažu sagovornici da se već decenijama suspenduju nadležnosti Republike Srpske ili smenjuju legalno izabrani funkcioneri ukoliko nisu saglasni sa voljom visokih predstavnika - što Bosnu i Hercegovinu dodatno destabilizuje.

"Stvarate ambiciju kod jednih da Dejton može da se prekrši i da može da se stvori nova struktura i kod drugih da tome moraju da se opiru. Jer će izgubiti ono što su dobili u Dejtonu. Ja mislim da su sva ta delovanja na bazi tzv. bonskih ovlašćenja narušila izvorni Dejton, a izvorni Dejton je mir", ističe u razgovoru za UNA televiziju Nikola Šainović iz Socijalističke partije Srbije. 

Boško Obradović iz poslaničke grupe Dveri kaže da Srbija kao matica mora dati jedinstveni odgovor u ovim alarmantnim trenucima, ali i da zapadni politički centri imaju dvostruke aršine kada je u pitanju Srbija.

"Sa jedne strane podržavate lažnu državu Kosovo, narušavate njen teriitorijalni integritet Srbije. A sa druge strane, zar ne bi Republika Srpska imala pravo na ujedinjenje, otcepljenje ili na ujedinjenje sa Srbijom, ako to dajete nekom drugom, na drugoj tački Balkana? Ne. Upravo suprotno. U BiH  se traži ukidanje Republike Srpske i insistira se na teritorijalnom integritetu i suverinitetu. Čekajte, zar to nisu dupli standardi?", pita Obradović. 

Ciljane sankcije  predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, zaključuju sagovornici, mogle bi da probude i bezbednosne probleme. 

Banjaluku je posetio i mađarski šef diplomatije Peter Sijatro i istakao je da su Šmitovi potezi antidemokratski, kao i da Mađarska pruža punu podršku predsedniku Republike Srpske. 

Podsetimo, vrhunac tenzija u BiH dogodio se prvog jula, kada je Kristijan Šmit poništio dva zakona Republike Srpske i proširio Krivični zakon. Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika, jer nije potvrđen u Savetu bezbednosti UN-a, poništio je u subotu zakone parlamenta Srpske o nepriznavanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika. On je i nametnuo izmene krivičnog zakona kojim se kažnjava svako ko ugrozi ustavni poredak BiH.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()