Svetski dan televizije: UNA pita - Koliki je uticaj ovog medija u eri društvenih mreža?

U vremenu kada se informacija meri sekundama, a poverenje publikom, televizija ostaje prostor gde se stvarnost oblikuje pred očima miliona

Autor: Anja Akšamović
21.11.2025. 20:00
  • Podeli:

Danas, na Svetski dan televizije, podsećamo se da ekran nije samo prozor u svet već i moćan oblik uticaja, odgovornosti, ali na prvom mestu - borbe za istinu.
Danas slavimo medij koji je menjao tok istorije, rušio granice i povezivao ljude kada je to bilo najpotrebnije.

Ona danas predstavlja mnogo više od slike i zvuka, ona je puls sadašnjosti. Gotovo da nema osobe na ovom svetu kojoj televizija nije omogućila da zaviri u svaki kutak planete i stvori osećaj pripadnosti. 

U vremenu kada se informacija meri sekundama, a poverenje publikom, televizija ostaje prostor gde se stvarnost oblikuje pred očima miliona.  Od prvih crno-belih slika pa sve do visoke i prenosa uživo, televizija je pratila sve naše promene. U krizama, katastrofama, istorijskim trenucima - uvek prva linija informisanja.
Televizija je medij koji trpi improvizaciju. Ali, sa istinom improvizacije nema. Svaki kadar, svaka reč i odluka u režiji nosi odgovornost prema gledaocima koji svoju pažnju i vreme daju nama. 

"Televizija je i dalje jako važan izvor informisanja i zabave i slobodnog vremena. Koliko god internet i društvene mreže bujaju godinama već, mislim da je televizija i dalje jedan od glavnih medija koji i dalje vodi celu priču", ističe za UNU glavni i odgovorni urednik NIN-a Aleksandar Timofejev. 

U vremenu kada društvene mreže zaćute, a algoritam nadjača pažnju, televizija ostaje jedini prostor gde se vest proverava pre nego što postane javno mišljenje. I baš zbog toga njena snaga ne slabi, već menja svoj oblik. 

"Mi smo generacijski jako staro društvo, još uvek postoji veliki broj gledalaca koji je navikao na televiziju i mnogo više nego na društvene mreže i na druge načine praćenja raznih vrsta programa. Ali, uskoro će doći vreme kada će se sve zasnivati na onome šta vi želite da gledate i šta ćete naručiti ili ste spremni da platite, za određenu vrstu sadržaja", ističe za UNU direktor ANEM-a Veran Matić.

Ne smemo zaboraviti ni da je ovaj medij svedočio svemu: padovima, usponima, tragedijama i trijumfima, i da je gledao u oči istoriji dok se dešavala.
Danas je izbora mnogo više, u Srbiji oko 2.800 stotina medija koji svedoče svakodnevici. Upravo zbog toga, promenio se i način na koji gledamo televiziju.

"Televizija nije više ono što ima programsku šemu, pa ti sada sedneš i gledaš i imaš 1, 3, 5 ili 50 kanala. Ogromna većina nas koji ima kablovsku, sada imamo mogućnost da praktično pravimo sami sebi listu onoga kada i šta želimo da gledamo i to je nešto što je u velikoj meri pokrenulo i promenilo čitav način gledanja na to", smatra Timofejev.

Uloga televizije danas se meri brojevima, ali njen smisao i dalje se meri ljudima. Svaki klik na daljinskom podsetnik je da gledalac bira, ali i da taj izbor obavezuje sve koji stoje iza ekrana. Svakodnevica se pretače u vest, a vest u razumevanje. Tako se oblikuje trenutak, ali i čuva sećanje na vreme u kojem živimo. U savremenom okruženju koje se menja velikom brzinom, televizija je davno postavila jedan važan standard - vest nije sadržaj, već obaveza.

"Mislim da je budućnost svakako vezana za internet i za sve ono što je moguće uraditi na internetu. Ali  tu opet dolazimo do sadržaja. Ono što čini taj internet čini i tu televiziju. Dakle, jako je važno da budemo što je više moguće društveno odgovorni, kreativni i da ispunjavamo one potrebe koje su veoma važne", ističe Matić. 

Svet će se menjati, svakoga dana, a s njim će tehnologije dolaziti i nestajati. Možda živimo u eri algoritama, ali televizija nas i dalje okuplja oko najstarije vrednosti u novinarstvu, oko istine koju delimo. Na kraju dana, najvažnije je koliko je daleko jedna vest stigla. Jer televizija postoji zbog svoje publike, a publika je njena najveća odgovornost i snaga.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()