Ekosistemi ne mogu da zauzdaju klimatske promene: Planeta šalje upozorenje svakodnevno - čujemo li?

Rekordna količina ugljen-dioksida ušla je u Zemljinu atmosferu prošle godine

Autor: Srđan Ristić
01.08.2024. 21:11
  • Podeli:

Danas o temi koja je aktuelna godinama - borba protiv klimatskih promena. I ovoga puta reč je o porazu čoveka. Naime, šume i drugi kopneni ekosistemi nisu uspeli da obuzdaju klimatske promene 2023. godine, jer su intenzivna suša u amazonskoj prašumi i rekordni šumski požari u Kanadi i Evropi ometali njihovu prirodnu sposobnost da apsorbuju ugljen-dioksid. Tako navode kineski i engleski naučnici u svojoj studiji.

Rekordna količina ugljen-dioksida ušla je u Zemljinu atmosferu prošle godine, što je dodatno podstaklo globalno zagrevanje. Biljke pomažu u usporavanju klimatskih promena apsorbujući ogromne količine ugljen-dioksida, glavnog gasa sa efektom staklene bašte koji utiče na porast temperature. U proseku, šume i drugi kopneni ekosistemi apsorbuju skoro trećinu godišnjih emisija iz fosilnih goriva, industrije i drugih ljudskih izvora.

"Imali smo sušu u nekim tropskim ekosistemima poput Amazonske šume. Zamislite svoje biljke kod kuće, ako ih ne zalivate, one nisu mnogo produktivne, ne rastu, ne uzimaju ugljenik. Stavite to na velike razmere kao što je amazonska šuma, imate sušu, imate vatru koja nije uobičajena u prašumi, zaklučak je da na kraju biljke ne upijaju ugljenik preko fotosinteze", kaže koautor studije i ekspert za ugljen dioksid Stiven Sič.

Studija je predstavljena na Međunarodnoj konferenciji o ugljen-dioksidu u Brazilu. Naučnici koji su radili na njoj kažu da se padovi u ponorima ugljenika obično dešavaju u godinama pogođenim klimatskim fenomenom El Nino, kao što je bilo upravo 2023. Ali rekordno visoke temperature uzrokovane klimatskim promenama učinile su prošlogodišnji pad posebno ekstremnim.

"Ovaj dvostruki udar požara u Severnoj Americi i Amazonu dovodi do toga da se znatno manje prirodno upije ugljenik, a već vidimo da ni ova godina neće biti bolja. Požari su ponovo počeli u Severnoj Americi, sada su čak razorniji nego obično", dodaje Sič.

Takođe, posledice toga što se ne smanjuje ugljen-dioksid, već ga ljudi sve više emituju, sada su mnogo teže nego u prošlosti.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()