Klimatske promene prave probleme i Bugarima: Žetva latica ruža poranila mesec dana

Bugarska je jedan od vodećih svetskih proizvođača mirisnog ružinog ulja koje se koristi i u kozmetičkoj industriji

Autor: Srđan Ristić
28.05.2024. 21:59
  • Podeli:

Zbog klimatskih promena koje su dovele do toplijih i vlažnijih proleća, bugarski farmeri ovih dana bili su zauzeti žetvom latica ruža za svoje čuveno ulje. To je oko mesec dana ranije od uobičajenog.

Bugarska je jedan od vodećih svetskih proizvođača mirisnog ružinog ulja koje se koristi i u kozmetičkoj industriji. Najbolje ružino ulje proizvodi se u njenoj centralnoj dolini ruža, gde se, kažu istoričari, cveće gaji kao usev još od drevnog kraljevstva Trakije, od petog veka pre nove ere. Prva fabrika ulja otvorena je 1820. u Kazanlaku. 

Proces proizvodnje 2 do 3,5 tone ružinog ulja proizvedenog u Bugarskoj godišnje nije lak. Za jedan gram ružinog ulja, više od 1.000 ružinih latica mora se ručno ubrati u ranim jutarnjim satima, jer je sadržaj eteričnog ulja tada najveći.

"Rano ujutru temperature budu veoma niske, a tokom dana je toplo. Kondenzacija se formira svake večeri što omogućava ulju u cvetu da bude najbolje", kaže uzgajivač ruža Miroslav Terziev.

Latice se pored kozmetike koriste za ružinu vodu, džem od ruža, čaj od ruže, pa čak i rakiju od ruže. Kvalitet latica i ulja u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova, pri čemu je kombinacija toplote i vlage ključna. 

"Zbog tople zime i veoma toplog marta, ove godine su pupoljci ruža počeli da cvetaju veoma rano – ponegde i sredinom aprila, ali oko 24. aprila je počelo pravo branje ruža, što je oko tri nedelje ranije", kazao je tehnolog Todor Nikolajev.

Klimatske promene utiču ne samo na berbu ružinog ulja, već i na sve biljne zajednice, navode stručnjaci.

"Proverili smo našu arhivu od 1987. do danas i za stanicu Kazanlak utvrdili smo da je početak cvetanja bio između 10. i 20. juna, a mi ove godine imamo ruže već sad", kaže agrometeorolog Valentin Kazandijev.

Farmeri koji se suočavaju sa klimatskim promenama trebalo bi da se fokusiraju na tehnologije koje ublažavaju njihov uticaj, dok bi naučnici svake decenije trebalo da preporučuju različite geografske zone za različite useve. 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()