Ne piše nam se dobro: Meteorološkinja za UNU objašnjava kako zagrevanje svetskih mora utiče na planetu

Okeani su se osamdesetih godina prošlog veka zagrevali za oko 0,06 stepeni tokom jedne decenije, a danas za 0,27 stepeni po deceniji

Autor: Srđan Ristić
21.02.2025. 18:01
  • Podeli:

Nova studija univerziteta u Redingu, gradu u blizini Londona koji je evropski meteorološki centar, pokazuje da se svetska mora zagrevaju četiri puta brže nego osamdesetih godina. Rastuće temperature mora utiču na sve, od koralnih grebena do oluja.

Engleski naučnici koristili su satelitske podatke, počev od 1985. godine, kako bi izračunali promenu u stopi zagrevanja površine mora. Vođa tima je na slikovit način opisao tu promenu.

„Ako zamislimo okeane kao kadu sa vodom, onda je osamdesetih godina prošlog veka iz slavine vruća voda tekla sporo i okean se zagrevao za samo delić stepena svake decenije. Međutim, sada iz slavine vruća voda teče mnogo brže pa se samim tim i zagrevanje ubrzalo“, objasnio je Kristofer Merčan sa Univerziteta u Redingu.

Naučnici su otkrili da su se okeani osamdesetih godina prošlog veka zagrevali za oko 0,06 stepeni tokom jedne decenije, a da se danas zagrevaju za 0,27 stepeni po deceniji.

Klimatski sistem na planeti Zemlji je komplikovan interaktivan sistem u kom topliji okean povlači i promene u atmosferi.

„Kada govorimo o procesima između atmosfere i okeana, oni su jedni od ključnih procesa koji utiču apsolutno na sve vremenske prilike u apsolutno svim delovima naše planete. Te interakcije su poprilično kompleksne zato što se tu za sada ne zna i dalje šta je inicijator promena u atmosferi odnosno u okeanu, to jest ukoliko se desi nekakvo poremećenje u okeanu, to se dalje propagira na poremećenje u atmosferu i obrnuto“, istakla je meteorološkinja Milica Tošić.

Od 2023. do 2024, temperatura svetskih okeana bila je na rekordnim nivoima čak 450 uzastopnih dana, što je poslužilo kao gorivo žestokim uraganima i nepogodama.

„Iako vam možda deluje da je dobra vest što su mora sve toplija, računate da će nam onda letovanja biti ugodnija, medalja ima i drugu stanu. Topliji okeani utiču da oluje budu sve česće, ali i intenzivnije“, kaže meteorolog UNE Srđan Ristić.

Izbeljivanje korala navodi se kao jedna od glavnih posledica klimatskih promena.

„Ono što se dešava sa koralima jeste to da kako se oni razvijaju na njih utiče puno temperatura mora, te morske oblasti u kojima oni žive trenutno i kako se temperatura povećava, njima ti uslovi prosto ne odgovaraju. To ima direktne posledice na biodiverzitet u tom trenutku u toj oblasti gde se oni nalaze i to ne pogađa samo neke koralske grebene, već se to dešava na celoj planeti“, objašnjava meteorološkinja Tošić.

Ako se ne preduzmu značajni koraci za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u narednih 20 godina, okeani bi mogli da se zagrevaju i mnogo brže nego sada.

Modeli pokazuju da taj porast može da dostigne čak četiri stepena, što bi moglo da donese ozbiljne probleme za ekosisteme.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari (0)