Ispijanje kafe u Bosni – tradicija šest vekova duga

Bosanska kafa predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, neizostavni je deo društvenog života na ovim prostorima, pa je sa vremenom ispijanje kafe postalo tradicija, običaj, ritual i užitak.

Počeci spravljanja kafe u Bosni povezuju se sa dolaskom Osmanlija 1463. godine, a reči "kahva", "džezva", "fildžan" i "šećer" imaju korene u turskom jeziku.

Kafa, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je deo kulture i običaja u bosanskom društvu.

O fenomenu ispijanja bosanske kafe, novinar agencije Anadolija je razgovarao sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom, koji vodi pržionicu kafe koja na Baščaršiji radi 128 godina, kao i sa konobarom u kafani "Morića han" Midhatom Kruškom.

Tradicionalna bosanska kahva

Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju "tradicionalna bosanska kahva" i da ju je nasledio od svog dede.

"Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu, u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine i radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Posle rata mi je Opština Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju", rekao je Burek.

Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svetskih ličnosti koje su posetile i popile kafu u Dibeku, a tu su i novčanice koje su ostavili.

Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek kaže da čuva tradiciju tucane kafe i da ima mušterije iz različitih delova sveta. Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turske, Austrije, Nemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kafe.

Najčešći izbor lokalnih i stranih gostiju

Najčešći izbor lokalnih i stranih gostiju

Tradicionalnu bosansku kafu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine, a konobar Kruško kaže da je upravo bosanska kafa najčešći izbor i lokalnih i stranih posetilaca.

"Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kafom i pije kafu nakon radnog dana", rekao je Kruško. On je pojasnio i način na koji se bosanska kafa pravi, kao i to da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.

Ističući da u kafić u istorijskom karavan-saraju dolaze posetioci iz celog sveta, Kruško kaže da tu dolaze i gosti iz Turske, arapskih zemalja, zapadne Evrope i mnogo različitih mesta i da svi žele da probaju bosansku kafu.

Atipična i finog ukusa

Francuskinja Manon-Žan Bedel je prvi put u Sarajevu, pa je iskoristila priliku da proba i bosansku kafu.

"Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj", rekla je ona.

Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kafa, Bedel je rekla da će jedan takav servis kupiti i poneti kući.

I njena prijateljica, takođe iz Francuske, Lilu Rodžers je zadovoljna ukusom bosanske kafe, kao i načinom njenog serviranja.

"Čula sam ranije za bosansku kafu i uverila sam se da je atipična i finog ukusa. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna i mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i poneti kao suvenir u Francusku", rekla je ona.