Vrh strele od meteorita napravljen pre 3.000 godina pronađen u Švajcarskoj

Dokazi o ranoj upotrebi meteoritskog gvožđa su izuzetno retki

09.08.2023. 13:27
  • Podeli:
strela ograda pixabay-64d377c0b673b.webp Foto: Pixabay

Vrh strele iz bronzanog doba otkopan u Švajcarskoj napravljen je od meteorita, pokazala je studija koju je sproveo tim istraživača na Prirodnjačkom muzeju u Bernu.

Dugačak 39 milimetara, vrh strele koji datira između 900. i 800. godine pre nove ere, pronađen je u Merigenu na jezeru Bil, u Švajcarskoj, tokom iskopavanja u 19. veku, navedeno je u studiji, preneo je Si-En-En (CNN).

Skoro 3.000 godina star artefakt napravljen je od gvožđa iz meteorita koji je pao u Estoniji, stoji u studiji.

Ovo ukazuje na to da se meteoritskim gvožđem trgovalo u Evropi do 800. godine pre nove ere ili ranije, naveli su istraživači, dodajući da je neobično pronaći meteoritsko gvožđe korišćeno tako rano u istoriji.

Dokazi o ranoj upotrebi meteoritskog gvožđa su izuzetno retki, navodi se u saopštenju za javnost izdatom o otkriću.

U to vreme ljudi još nisu počeli da tope gvožđe iz oksidnih ruda, ali se nešto metalnog gvožđa moglo naći u udarnim poljima meteorita, navedeno je u studiji.

Dok su predmeti napravljeni od meteoritskog gvožđa bili pronađeni u Turskoj, Grčkoj, Siriji, Iraku, Libanu, Egiptu, Iranu, Rusiji i Kini, takvi artefakti su ranije otkriveni samo na dve lokacije u Evropi, obe u Poljskoj.

Sada, kada je pronađen vrh strele, istraživači su potvrdili da je Merigen treća lokacija.

Stručnjaci su ranije mislili da gvožđe korišćeno u vrhu strele potiče od meteorita Tvanberg. 

U Evropi postoje samo tri poznata meteorita sa sličnim hemijskim sastavom, ali istraživači kažu da je najverovatniji izvor bio jedan u Kalijarvu u Estoniji, pošto je meteorit udario Zemlju oko 1500. godine pre nove ere i proizveo mnogo malih fragmenata, navodi se u studiji.

Neki od ovih fragmenata su kasnije preseljeni na jugozapad u Švajcarsku trgovačkim putevima, rekao je za CNN vodeći autor studije Beda Hofman, šef odeljenja za nauke o Zemlji u Prirodnjačkom muzeju u Bernu.

Studija je objavljena u listu "Džornal of arkiolodžikal sajens".

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()