Eskpo izložba u Osaki održava od 13. aprila do 13. oktobra
Paviljon Srbije na Ekspo izložbi u Osaki, koji se predstavlja temom "Društvo igre", posetilo je do sada 400.000 ljudi, izjavila je danas direktorka paviljona Maja Antolović i dodala da srpski paviljon u proseku dnevno ima oko 6.000 posetilaca.
"Ekspo 2025. u Osaki je prepun, tako i naš paviljon i danas očekujemo u proseku oko 6.000 ljudi. Što se tiče naših restorana, 2.000 ljudi dnevno proba izvrsnu srpsku hranu i srpska pića. Ono što je nama jako zanimljiv podatak jeste da smo mi za manje od tri meseca dočekali 400.000 posetilaca i očekujemo da i do kraja izložbe nastavimo tim trendom", rekla je Antolovićeva za Tanjug.
Ona je istakla da ima dosta dece na srpskom paviljonu koja uživaju u interaktivnoj izložbi, kojom je predstavljena srpska kultura i tradicija.
"I gde smo uspeli da predstavimo Srbiju svakako na jedan najbolji mogući način. Dodatno, svi posetioci koji dolaze kod nas imaju priliku da se upoznaju sa predstojećom specijalizovanom izložbom Ekspo 2027. u Beogradu", navela je Antolovićeva.
Na pitanje kako Japanci komenarišu srpski paviljon i šta na njih ostavi najjači utisak, ona je rekla da je srpski paviljon pre svega najzeleniji paviljon na Ekspu.
"Izložba je napravljena tako da je zaista interaktivna, što nas izdvaja od svih ostalih paviljona i svakako naš restoran koji na društvenim mrežama dobija neverovatno dobre kritike", naglasila je Antolovićeva.
Na pitanje kakve sve aktivnosti predstoje na paviljonu, pošto se Eskpo izložba u Osaki održava od 13. aprila do 13. oktobra, ona je rekla da su do sada organizovali različite aktivnosti za promociju srpske kulture i tradicije i da će 15. septembra na srpskom paviljonu biti obeležen nacionalni dan.
"Imali smo na primer Etno mrežu kao naše goste. Njihova radionica je bila izuzetno posećena. Nju ćemo svakako ponoviti s obzirom na reakciju Japanaca. Imali smo i investicionu konferenciju gde smo uspeli da okupimo kako srpsku stranu, tako i veliki broj japanskih kompanijam, a 15. septembra je svakako nacionalni dan koji ćemo beležiti na jedan spektakularan način. Imaćemo i ostale aktivnosti koje se tiču kulture i turizma do kraja izložbe i naravno završetak i predaju zastave za sledeći Ekspo 2027. godine", rekla je Antolovićeva.
Paviljon Srbije i Ekspo izložbu u Osaki posetila je i doktorka Jelena Begović iz Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, koja je rekla Tanjugu da je ova nedelja na Ekspu posvećena zdravlju i da su se izlagači potrudili da stave fokus i na taj segment.
"Obišla sam nekoliko paviljona, definitivno su vezani za nove tehnologije, za biotehnologiju, za upotrebu veštačke inteligencije u medicini, za korišćenje podataka koliko je bitno da se ti podaci koje imamo u zdravstvenim kartonima, naši podaci, genetski podaci, koriste za razvoj novih lekova, novih molekula, kojima možemo lečiti kancer. Možemo se boriti protiv različitih virusnih oboljenja", rekla je bivša ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.
Na pitanje kada očekuje da bude završen Bio4 kampus u Beogradu, ona je rekla da je to dugoročan razvojni projekat u narednih 20 do 30 godina i izrazila očekivanje da će prve zgrade kampusa biti gotove tokom 2027. godine i da će tada moći da se usele prvi stanari.
"Ali to je projekat koji će se graditi i razvijati u sledeće sigurno tri decenije. A zašto je to bitno, zaista se dešava revolucija kada je u pitanju i medicina, kada je u pitanju i poljoprivreda, kada su u pitanju primena novih tehnologija koje nam omogućavaju da rešavamo probleme i u zdravstvu i u poljoprivredi. Ideja Bio4 kampusa jeste da obrazujemo nove generacije, da mogu da koriste, da razvijaju nove tehnologije, da inoviraju i da im to bude mesto gde će svoje umove da koriste na najbolji mogući način i da pomognu ljudima, bilo u zdravstvu, bilo u zaštiti životne sredine, bilo u poljoprivredi. I to je jedini način za dalji razvoj zemalja, makar u 21. veku, videćemo što će 22. vek doneti", rekla je Begovićeva. Poručila je da zato moramo da se obrazujemo i poznajemo nove tehnologije, ali i da budemo deo onih koji kreiraju nova rešenja i nove tehnologije. I to je ideja Bio4 kampusa, dodala je ona.
Među posetiocima srpskog paviljona i Ekspo izložbe u Osaki bio je i direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić koji je rekao Tanjugu da je delegacija te ustanove sa ponosom obišla srpski paviljon.
"Zašto smo mi danas ovde? Pa Institut Dedinja je jedan od prvih organizovanih stanara Bio4 kampusa, kao jedina zdravstvena ustanova okružena vodećim naučno-istraživačkim ustanovama iz oblasti zdravstva, odnosno iz medicinske nauke. I mi smo danas imali prilike da vidimo i prezentaciju, odnosno promociju našeg filma o našem radu u okviru Bio4 kampusa koji je veoma, veoma upečatljiv sa velikim brojem evropskih i svetskih rekorda, uz nacionalnu srpsku muziku. Da se i ovde vidi kakvi su rezultati naše medicinske nauke i struke", rekao je on.
Bojić kaže da Institut "Dedinje" sarađuje sa japanskom kardiovaskularnom medicinom koja je poznata i uvažena u svetu.
"Ali ćemo sada, sa sledećom posetom, imati prilike da to još bolje vidimo i eventualno uspostavimo neke od oblika komunikacije i saradnje", rekao je on.
U Bio4 kampusu u Beogradu će biti prisutna i japanska kompanija Takeda, a Bojić kaže će imati saradnju i ističe da je "Dedinje" ustanova koja najviše leči i operiše srce i krvne sudove u Evropi.
"Mi, pored struke, imamo izuzetno, izuzetno naučno-istraživačku aktivnost i u okviru Bio kampusa. Mi ćemo imati posebnu laboratoriju za aterosklerozu, vaskularnu biologiju, eksperimentalnu hirurgiju, regenerativnu medicinu, gensku terapiju. Imaćemo vivarium sa životinjama na kojima ćemo da vežbamo i direktno komunicirati sa vodećim naučnim ustanovama da se naši rezultati vežu i valorizuju zajedno sa njima. To je pregršt naučno-istraživačkih projekata, velikih studija koje smo započeli, koje ćemo tek uspešno razvijati kao budući ponosni stanari Bio kampusa", rekao je Bojić.
On je rekao da će izgradnja Bio 4 kampusa, za koji očekuje da prve zgrade budu gotove pre Ekspa 2027, biti potpuno novo poglavlje, jer ćemo onda, kako je naveo, imati potpuno integrisanu nauku i struku, kao i vodeće svetske bolnice.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.