Četvrtak ključan za Orlove na EP, a termin za radničku klasu nezgodan: Da li je moguć slobodan dan zbog sporta?

Utakmice spas za biznis, ili ipak ne?

19.06.2024. 15:10
  • Podeli:
srbija-667010c680bb7.webp Foto: TANJUG/ NEMANJA JOVANOVIĆ

Fudbalska reprezentacija Srbije rešava sudbinu daljeg takmičenja u preostala dva kola, a poznato je a utakmica između Srbije i Slovenije je u četvrtak, 20. juna. I ovde je ekonomija umeštala prste, pa se širom Evrope broji koliko se uliva u budžete od "ludnice" tokom EURO, a mnogi se pitaju da li je moguće tada dobiti i slobodan dan.

Podsetimo, ranije je hiljade i hiljade građana potpisalo peticiju da se u Engleskoj proglasi slobodan dan, jer posle pet i po decenija od finala Mundijala baš na svom terenu su Englezi došli do jedinog trofeja. Opet se postavilo pitanje sada - da bi sportski uspeh bio dovoljan da se proglasi "nacionalni praznik"? I da li možete da "pobegnete" s posla da gledate svoju reprezentaciju?

Kako navode sagovornici Blica, u teoriji je moguće, ali u praksi malo verovatno. Dodatno, ako pogledamo kroz istoriju, mi nismo imali sličnih situacija.

Za jedan ovako vredan događaj država može da donese neradni dan dekretom, ali jednokratno, kod poslodavaca je drugačija situacija.

Kako navode, postoje određena "dovijanja" da tražite neradan dan zbog fudbala. Naravno, poslodavac bi pri tom, morao da ima jednak tretman za sve radnike.

Da li je kod nas moguć neradan dan zbog fudbala?

"Teoretski bi mogao da se uzme slobodan dan u Srbiji zbog fudbala, ali moralo bi da bude u dogovoru sa poslodavcem, i unapred najavljeno. Zaposleni ima pravo da odsustvuje s posla u različitim slučajevima. Ima pravo na pauzu u toku dana, pauzu u toku nedelje, ima pravo na godišnji odmor. I postoje procedure kako se utvrđuje godišnji odmor. Dalje, što se tiče organizacije posla, to je na poslodavcu koji nosi i rizik celokupnog poslovanja zbog čega ima pravo da organizuje radno vreme, koliko traje radni dan, da li se radi u smenama", kaže za Blic Svetlana Budimčević iz Unije poslodavaca Srbije.

Sagovornica podseća da zaposleni ima minimum 20 dana odmora, koje može da raspodeli, i što su pojedini ukalkulislali u takmičenje i verovatno i otputovali u Nemačku.

Mnogi koriste stari deo odmora, a posebno, poslodavac može napraviti izuzetak, objašnjava ona.

"Evropsko prvenstvo će trajati tokom juna i tokom jula, tako da dolazite u mogućnost da koristite i stari godišnji odmor, ako vam je ostao, ali i novi. Godišnji odmor zaposleni mogu da koriste kada žele uz prethodnu najavu, a poslodavac gleda da li može da organizuje posao, da li to remeti proces rada. Pojedini poslodavci, a i zakon im dozvoljava, uvode mogućnost kolektivnog godišnjeg odmora. To znači da na primer, zaposleni koji su možda planirali da idu u Nemačku, mogu da planiraju stari godišnji odmor, koji mora da se iskoristi do 31. juna, jer taj drugi deo godišnjeg odmora može da se cepka, pa da se uzme jedan, dva dana i slično", kaže ona.

Pet načina da uzmete slobodan dan

Još jedna opcija koju navodi Budimčević jeste, da se slobodan dan reguliše opštim aktom poslodavca, da li je to kolektivni ugovor, ili je to pravilnik o radu.

"Ukoliko nema kod manjih poslodavaca direktno ugovor o radu, reguliše se pravo na plaćeno odsustvo. Princip je međutim, da poslodavac mora da postupa jednako prema svima. Lično, nisam se u praksi susrela sa ovim primerom, ali važno je da bude dostupno pod jednakim uslovima. Svakako, zaposleni se mora obratiti poslodavcu, a on će onda odlučiti da li to proces rada trenutno dozvoljava", objašnjava ona.

Dodaje i da postoji takođe mogućnost i za neplaćeno odsustvo.

Na kraju, ukoliko neko radi u kompaniji koja ima hibridno radno vreme, radnici mogu da dogovore lakše odsustvo u određenim terminima i danima.

Ranka Savić iz Asocijacije nezavisnih sindikata podseća da se kod nas tražila jedino neradna nedelja, ali podseća i da smo je ranije imali.

"Imali smo slobodan dan, sećam se vremena kada je nedelja bila apsolutno neradna. Tako da je i te kako moguće uvesti slobodan dan. To je nešto što je normalno u Evropi kada sve zemlje pokušavaju da skrate radno vreme i uvedu radni dan od 6 sati. Prirodna želja ljudi je da rade kraće da efikasnot bude veća, i da imaju više vremena za slobodne aktivnosti, poput fudbala", govori Savićeva.

Prema njenim rečima, odluke, poput one koje su bile na nivou Engleske je i zahvalnost za uspeh nacionalnom timu, i u svakom slučaju su pozitivne.

"Pretpostavka je da će mnogi tokom ovih dana otići na posao i iz prikrajka posmatrati utakmicu, ili komentarisati, onda je i bolje da ne rade uopšte", kaže ona.

Utakmice spas za biznis, ili ipak ne?

Evropsko prvenstvo u fudbalu čiji je domaćin Nemačka vrlo će malo i samo kratkoročno podstaći privredni rast i od njega će prvenstveno profitirati turizam.

Prema analizi minhenskog ekonomskog instituta Ifo, efekat prvenstva za nemačku privredu biće dodatna milijarda evra zahvaljujući stranim turistima, što je probližno 0,1 odsto ekonomskog učinka u tekućem, drugom kvartalu.

„U makroekonomskom smislu, ovakav tip velikih manifestacija ima srazmerno mali efekat, sa izuzetkom turizma“, rekli su stručnjaci instituta.

Oni su dodali da će dok traje turnir i nemački potrošači verovatno u kraćem periodu više potrošiti u ugostiteljstvu i maloprodaji, ali će zbog toga smanjiti izdatke u drugim oblastima, tako da će to na ukupnu ličnu potrošnju jedva uticati.

To sugerišu, prema njihovoj analizi, i iskustva sa Svetskog prvenstva u fudbalu 2006. koje je takođe održano u Nemačkoj, kada su u početku dolasci i noćenja stranih gostiju porasli za po 25 odsto.

Prema tom modelu, istraživači Ifo računaju da će tokom ovogodišnjeg prvenstva u Nemačkoj biti 600.000 stranih gostiju i 1,5 miliona noćenja više, što će se odraziti na porast izvoznih usluga, odnosno usluga koje domaći državljani pružaju strancima, uglavnom u sektoru ugostiteljstva.

„Taj efekat je, međutim, kratkog veka, tako da će obim eksportnih usluga po odlasku turista u trećem kvartalu ponovo pasti i verovatno se zadržati na sadašnjem nivou“, rekli su stručnjaci Ifo.

Ukupni bruto domaći proizvod Nemačke u 2023. godini bio je 4.122 milijardu evra.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()