Ko može da očekuje 13. platu u Srbiji? Evo koliko su poslodavci darežljivi po tom pitanju

Prosečna zarada (bruto) obračunata za septembar 2025. godine iznosila je 150.947 dinara

29.12.2025. 12:47
  • Podeli:
plata, zarada, novčanik, dinari, srpska valuta, pare, novac - shutterstock_2397106715-67f24b3aad0cd.webp Foto: Shutterstock

Kraj je godine i mnogi računaju kako da pokriju sve troškove tokom praznika, uključujući i putovanja. Računicu komplikuje to što dolazi januar, po mnogima najduži mesec u godini u finansijom smislu, u koji mnogi ulaze sa stanjenim novčanicima.

Onima koji računaju na bonuse od poslodavca biće lakše da "izađu iz minusa". Ima i onih koji će dobiti 13. platu. Postavlja se pitanje ko u Srbiji može da je očekuje i koliko su poslodavci darežljivi po tom pitanju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto zarada u periodu januar‒septembar 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine, nominalno je veća za 11,1 odsto, a realno je veća za 6,5 odsto.

Prosečna zarada (bruto) obračunata za septembar 2025. godine iznosila je 150.947 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 109.147 dinara. Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Svima bi dobrodošla dodatna sredstva kako bi zakrpili kućni budžet, ali samo neki mogu da računaju na 13. platu. 

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da isplata 13. plate nije obavezna po zakonu, a da takav potez najviše zavisi od odluke same firme, njenih internih pravila, kolektivnog ili individualnog ugovora i onoga što je u to smislu najbitnije, a to je od profita same kompanije.

On kaže daprocenat firmi koje u Srbiji isplaćuju 13. platu nije veliki.

"To je svega možda domaksimalno 20 odsto kompanija ukupno u Srbijii to su pretežno veće kompanije koje posluju uglavnom u Beogradu, jer je Beograd i sam centar tih velikih multinacionalnih kompanija", rekao je on.

Beneficije i zahvalnost Turinski kaže da se 13. plata uglavnom zavisi od profita same kompanije, dakle zarade koju je kompanija ostvarala u toj godini.

"Ako je kompanija spremna da taj profit podeli sa zaposlenima, na taj način se zapravo isplaćuje ta 13. plata. To može da bude benefit, a može da bude, i neki kolektivni ili pojedinačni ugovor, a 13. plata jeste nešto što je u domenu dobre volje same kompanije. Mi čak znamo i za primere nekih kompanija, i to je jako mali broj kompanija, koje isplaćuju i onu 14. platu. Jedna ide na kraju tekućeg godine, a druga negde u junu, julu, pred godišnje odmore da bi ljudi imali jednostavno za te odmore", rekao je on.

Iznosi 13. i 14. plate su različiti, a to sve opet zavisi od poslodavca.

"Zavisi od profita, koliko je poslodavac u mogućnosti i koliko je spreman da podeli sa zaposlenima. To može da bude definisano na razne načine, negde je to definisano kao na primer novogodišnji benefit u smislu neka dopuna na platu, odnosno neki određeni bonus. Može da bude i 20 i 30 odsto, i polovina zarade, a može da bude i 100 odsto, odnosno pun iznos same zarade. Međutim, dešava se da mi ne moramo samo da stanemo i kod tih 100 odsto, da se kaže da je samo 13. plata, dakle da nije samo iznos u visini zarade. Neke IT kompanije su svojevremeno isplaćivale 13. platu koja je čak i veća i može da bude i plata i po", rekao je Turinski.

Takav bonus ili 13. platu isplaćuju, kaže on, pretežnostrane kompanije,ali ne mora nužno da znači i nije pravilo.

2Bitno je da firma posluje dobro i da posluje sa uspehom u prethodnoj godini. To može da bude i domaća firma, samo što su nama generalno u javnosti poznatije internacionalne kompanije", dodaje on.

On kaže da sve zavisi od dobre volje svakog poslodavca, od toga kako posmatra svoje zaposlene, svoj kolektiv i koliko je zapravo spreman da im pokaže tu zahvalnost za sve ono što su doprineli tokom godine.

Ko se kome približava po zaradama

Motiv poslodavaca da zaposlenima daju beneficije i 13. platu, kaže Turinski, jeste da radnike zadrže u samoj kompaniji i da im pruže dobre uslove.

"Ta 13. plata je samo jedna od stavki koje ti uslovi podrazumevaju. To je ceo set beneficija i mogućnosti koje može zaposleni da ostvari, pa to čini kompaniju poželjnom i pravim poslodavcem u kom zaposleni želi da ostane i da gradi svoju karijeru", naveo je on.

Upravo tim benefitima poslodavci nastoje da privuku radnu snagu s obzirom na to da je, dodaje on, Srbija postala već visoko deficitno tržište rada. 

Prema njegovim rečima, tome u prilog govori uvoz stranih radnika sa istoka, koji je svake godine sve veći.

"To se pretežno odnosi na niže kvalifikovana zanimanja i zanate. Tu nam nedostaje zaista jako veliki broj radnika. Kad pričamo o zanatima ne možemo da zaobiđemo i kvalifikovana zanimanja poput vozača, na primer. Ako pričamo u kontekstu zanimanja za koja nije potrebna visoka ili viša stručna sprema, onda smo u jako velikom deficitu. S druge strane, ukoliko pričamo o visokim profilima i tu imamo deficite i tu je postala borba poslodavaca za kvalifikovan i kvalitetan kadar, ali kud i kamo je lakše nego što se tiče nekvalifikovanog sektora", rekao je Turinski.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()