Milanović: Hrvatska među najvećim gubnicima tranzicije, čak i od BiH

Jedan od najuglednijih svetskih ekonomista i eksperata za pitanje nejednakosti Branko Milanović, objavio je tvit u kome se osvrnuo na "uspehe tranzicije", a njegova objava sadrži grafikon sa vrlo kratkim komentarom koji prikazuje prosečan rast bruto domaćeg proizvoda 25 država tzv. tranzicionih zemalja u drugoj polovini 90-ih godina prošlog veka.

Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, reč je o državama koje su tada krenule na put političko-ekonomske transformacije iz jednopartijskih sistema sa dirigovanim ekonomijama prema višestranačju i tržišnim ekonomijama.

Za početnu godinu merenja bivši glavni ekonomist Svetske banke uzeo je 1985. godinu, jer nju smatra zadnjom godinom "konvencionalnog državnog socijalizma".

"Ako se prisetimo pet zadnjih godina SFRJ, mogli bismo se složiti sa tom tezom, ali nas sigurno neće obradovati Milanovićev jednostavan zaključak da je Hrvatska jedna od najvećih gubitnica tranzicije. Depresivno je koliko smo loše prošli u tih 38 godina. Čak je 16 zemalja prema brzini realnog rasta BDP-a imalo bolje ekonomske performanse od Hrvatske", piše list.

I BiH imala veću stopu realnog rasta

Otužno je, ističu, ali čak je i BiH u tih 38 godina imala veću stopu realnog rasta od Hrvatske, a Branko Milanović upozorava kako svi koji su kroz sve te godine imali sporiji rast od BiH (1,6 posto) ne samo da su gubitnici u odnosu na ostatak tranzicijskih zemalja koje su rasle vrlo brzo, nego brzinom gospodarskog rasta čak nisu uspjele dostizati tzv. Zapad. Milanović do zaključka dolazi tako što ekonomski rast razvijenijih zapadnih zemalja usklađuje sa stopom rasta populacije.

"Ukratko, trčali smo za Zapadom, ali kao da cupkamo u mestu jedva se mičući prema napred".

List piše da drugim rečima, Milanović čak i za Sloveniju, kao i za Hrvatsku, tvrdi da od 1985. godine nije uspela da se ekonomski približi Zapadu.

Prema njegovu mišljenju,ukazuju, najuspešnije zemlje tranzicije definitivno su zahvaljujući rastu Poljska, Albanija i Belorusija, dok su bukvalno tragični gubitnici Ukrajina i Tadžikistan. Ukrajina i Tadžikistan u 2021. završile su kao siromašnije zemlje nego što su to bile 1985. godine te se može zaključiti da se njima tranzicija definitivno nije isplatila.  

Ta teza izazvaće, naravno, velike otpore pa i uzbunu u salonima zapadnih liberalnih demokratija, ali brojke su jednostavne, robusne i - ne lažu, piše list.

Globalni rast vuče Kina

Štaviše, ako se uspesi tranzicionih država stave u odnos sa stopama globalnog rasta, koji je bio brži od zapadnog, onda ti uspesi nisu uspesi, nego i generalno gledajući - podbačaj.

Naime, preciziraju, stopa prosečnog globalnog rasta usklađenog za populaciju iznosila je u posmatranom periodu 3,6 odsto, a baš svi iz "tranzicione porodice" imali su niže stope rasta.

"Naravno, globalni rast za sobom vuče Kina i s njom se teško porediti", ali Milanović čak tvrdi da svi među tranzicionim zemljama s rastom ispod 2,5 posto nisu popravili svoje pozicije u globalnim prihodima. Za istoriijsko idealizovano  koncept transformacije netržišnih prema tržišnim ekonomijama ovo su devastirajući podaci, iako je ključno pitanje radi li se tu o političko-ekonomskom modelu ili i o demografskim trendovima kao jednom od ključnih faktora u pozadini ovih Milanovićevih zapažanja", piše Jutarnji.

Bilo kako bilo, konstatuju, za Hrvatsku bilo bi jako loše da se ponovi 38 godina proživljenih od 1985. godine, jer bi to značilo dalje zaostajanje na nivou Zapada, tranzicionih zemalja i globalno.

"Upravo zbog toga treba ceniti stope rasta realizovane tokom vlasti Ivice Račana, kao i ove u mandatima premijera Andreja Plenkovića", zakjučuje zagrebački dnevnik.