Održavanje oprezne makroekonomske politike je od ključne važnosti za očuvanje kredibiliteta, navodi se u saopštenju MMF-a
Foto: TANJUG/ VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ SLOBODAN MILJEVICMeđunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je danas da se očekuje da će privredni rast u Srbiji ove godine iznositi 2,1 odsto i da je to posledica nižih javnih investicija, smanjenih priliva stranih direktnih investicija i slabije potrošnje, kao i da se za 2026. godinu očekuje da se rast vrati na nivo od tri odsto.
"Privredna aktivnost u Srbiji usporila je u uslovima spoljnih i domaćih izazova. Nakon privremenog probijanja gornje granice ciljanog koridora NBS-a zbog većih cena hrane prouzrokovanih nižim prinosima, ukupna inflacija je opala na 2,9 procenata u septembru, zahvaljujući ograničenjima cena i trgovačkih marži na hranu i osnovne potrepštine", navodi se u saopštenju koje je MMF izdao na kraju posete tima koji je sa vlastima u Srbiji postigao sporazum o drugoj reviziji u okviru Instrumenta za koordinaciju politika (PCI) Fonda.
U saopštenju dodaju da su projekcije vraćanja rasta na nivo od tri odsto u 2026. godini donete na osnovu kontinuiranih povećanja raspoloživog dohotka domaćinstava, povoljnih kreditnih uslova, novih prerađivačkih izvoznih kapaciteta i razrešenja neizvesnosti u pogledu snabdevanja energijom u vezi sa NIS-om.
Kako se navodi u saopštenju, inflacija će verovatno zabeležiti umeren rast u 2026. godini.
"Očekuje se da će se deficit bilansa tekućih transakcija povećati na oko 6 odsto BDP-a, nakon čega bi trebalo da usledi njegov pad, a devizne rezerve bi trebalo da ostanu na solidnim nivoima. Rizici po projekcije su na negativnoj strani. Prolongiranje rešavanja pitanja NIS-a i domaćih političkih tenzija moglo bi da oslabi ekonomsku aktivnost. Rizike ublažavaju značajni fiskalni i eksterni baferi, uključujući visoke devizne rezerve i depozite države, rezilijentan bankarski sektor i umeren javni dug", dodaje se u saopštenju MMF-a.
Održavanje oprezne makroekonomske politike je od ključne važnosti za očuvanje kredibiliteta, kao i prostora u pogledu politike za reagovanje na šokove, navodi se i dodaje da je ograničenje fiskalnih deficita na nivou od 3,0 odsto BDP-a, čime se uspostavlja odgovarajuća ravnoteža između potreba tekuće potrošnje i investicija.
Ističe se da Vlasti Srbije jačaju upravljanje javnim investicijama, gde se dodatna unapređenja mogu postići kroz unapređenu analizu troškova i koristi, procene fiskalnih rizika, i bolje prakse nabavki.
"Vlasti su takođe opredeljene za unapređenje fiskalne transparentnosti i ostvaruju dobar napredak ka izradi prvog izveštaja Srbije o poreskim rashodima, sprovođenju aktuarske studije o penzionom sistemu, i objavljivanju dodatnih fiskalnih podataka o mineralnim resursima, državnim preduzećima (DP), i lokalnim finansijama", navode iz MMF-a u saopštenju.
Kako se dodaje, reforme energetskog sektora napreduju ali su potrebni dodatni napori da bi se obezbedila finansijska održivost i operativna efikasnost energetskih DP.
Navode i da Srbija sprovodi različite ključne energetske investicije i s obzirom na znatne potrebe sektora za finansiranjem, davanje prioriteta najisplativijim projektima biće presudno za unapređenje kako ekonomskih rezultata, tako i energetske bezbednosti.
"Trenutni stav monetarne politike i dalje je odgovarajući i nastavlja da podržava makroekonomsku stabilnost Srbije, pored ostalog tako što se ne fokusira na privremene fluktuacije cena. S obzirom na to da bi efekti ograničenja cena i trgovačkih marži trebalo da nestanu tokom vremena, vlasti bi trebalo da budno prate potencijalne rizike od porasta inflacije", ukazali su iz MMF-a.
Tim MMF-a pozdravio je nameru vlasti da ukine ograničenja cena i trgovačkih marži do kraja februara, u skladu sa planom.
"Vlasti su odlučne u nameri da razreše pitanje sankcija NIS-u na način koji obezbeđuje nesmetano snabdevanje Srbije naftnim proizvodima", navedeno je u saopštenju.
Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji predvodi Anet Kjobe, boravio je u Beogradu od 22. oktobra do danas, kako bi razgovorali o drugoj reviziji Instrumenta za koordinaciju politika (PCI).
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







