U Evropi su registrovana 32 retka minerala u kojima se nalazi gas, dok je globalno zabeleženo blizu 50 takvih minerala
Foto: ShutterstockMagistar naftno-gasnog inženjerstva Nebojša Obrknežev izjavio je danas da je Srbija izuzetno bogata po količinama kritičnih minerala i dodao da se naša država po količini litijuma koju poseduje sa 1,5 miliona tona pozicionira u prvih šest zemalja na svetu.
Obrknežev je za Tanjug naveo da današnji svet počiva na mineralima koji su bitni za tehnologiju i dodao da će se tehnološka revolucija u budućnosti zasnivati na retkim mineralima. Kako je rekao, u Evropi su registrovana 32 retka minerala u kojima se nalazi gas, dok je globalno zabeleženo blizu 50 takvih minerala.
"Vidite da se određeni ratovi se vode zbog svega toga. Ponovo se potegla priča oko Grenlanda i Amerike. Nije to zbog leda koji se nalazi na Grenlandu, već zbog titanijuma, talijuma, germanijuma, sve ono što Grenland poseduje", kazao je on.
Govoreći o projektima eksploatacije litijuma u svetu, naveo je da se tu vrši podzemna eksploatacija, kao u okviru projekta Cinvald u Nemačkoj, u kojoj ne dolazi do, kako kaže, spaljivanja zemlje i sivila.
Takođe, istakao je da se u Srbiji među prirodnim resursima ističu nikal, bakar, srebro i zlato, kao i litijum, naglasivši da je litijumova ruda - jadarit jedino prepoznatu u svetu upravo u Srbiji u dolini reke Jadar.
Prema njegovim rečima, trebalo bi biti ponosan na položaj Srbije i prirodne resurse koje posedujemo.
Obrknežev je izrazio nadu da će doći do toga da će ljudi u Srbiji poverovati struci a ne teoretičarima zavera kada je reč o Jadaritu i njegovom eksploatisanju, naglasivši da se Srbija nalazi na jednom od najbogatijih ležišta te rude.
Kada je reč o sumpornoj kiselini koja se koristi u ekstrakciji litijuma iz zemljišta, odnosno jadarita i njenoj štetnosti koja se spominje u izjavama pojedinih na temu eksploatacije litijuma u Srbiji, Obrknežev je upitao da li neko stvarno misli da bi Srbija dozvolila da ugrozi jedan svoj kraj države tim projektom.
"Ako govorimo o sumpornoj kiseli oni su govorili kako će to da dođe do toga da probije tlo i da dođe do podzemnih voda i da se pootruju vode i zagade itd. Vi imate situaciju da se jalovište, koje će se praviti, ima jedan ili dva metara izolacione stene gline montmorilon. Montmoriolonitska glina je vrsta gline koja u dodiru u mili sekundi sa bilo kojom tečnošću bubri i pravi izolacioni sloj, tako da apsolutno ništa ne može da dođe dole. S jedne strane to je u potpunosti bezbedno", rekao je Obrknežev.
Naveo je da se trenutno radi elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine i podsetio da su pojedini u Srbiji plasirali vesti kako će se na još 40 mesta iskopavati litijum, odnosno na prostoru cele zapadne i centralne Srbije, ocenivši te tvrdnje kao dezinformacije.
Takođe, podsetio je da će se prema ranijim dogovorima 78 odsto rude jadarita ostaviti u Srbiji dok će se ostatak izvoziti.
"Ovde nije samo pitanje o eksploataciji samo, ili neke sirovine koja će jednim delo biti kod nas, a drugi deo da se izvozi, već imate dalje ono što ide, a to su fabrika baterija, fabrika automobila. Ako govorimo o deficitu, ono neminovno jeste i biće, jer sve ide na elektriku i na novu tehnologiju", kazao je Obrknežev.
Prema njegovim rečima, profesori sa Rudarsko-geološkog fakulteta bi trebalo da se oglase o pripremi mineralnih sirovina, jer je to najbitnije u celoj priči o eksploataciji litijuma u Srbiji.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







