Rat na Bliskom istoku izazvao krizu u avio-industriji
Foto: Tanjug/AP Photo/Altaf QadriVazduhoplovna industrija suočava se sa najtežom krizom još od pandemije koronavirusa. Rat na Bliskom istoku prizemljio je veliki broj letova, izbrisao više od 50 milijardi dolara tržišne vrednosti najvećih svetskih avio-kompanija i otvorio mogućnost nestašice goriva, piše britanski list Fajnenšel tajms.
Kako sukob ulazi u četvrtu nedelju, čelnici avio-kompanija upozoravaju na ozbiljne posledice za sektor. Industrija se već suočava sa dugoročnim rastom cena nafte, poremećajima u ključnim aerodromima u Persijskom zalivu i mogućim padom globalne potražnje za putovanjima.
Putnici na letovima daleko izvan Bliskog istoka mogli bi u narednim mesecima da se suoče sa znatnim poskupljenjem avionskih karata, jer avio-kompanije pokušavaju da nadoknade rast troškova.
Cena mlaznog goriva, koje čini oko trećinu troškova avio-kompanija, udvostručila se otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael prošlog meseca pokrenuli napade na Iran i i dalje raste.
Iako mnoge kompanije imaju mehanizme zaštite od naglog rasta cena nafte, direktori upozoravaju da će ih poslednji skok cena goriva primorati da povećaju cene karata.
Izvršni direktor britanske niskotarifne avio-kompanije IziDžet, Kenton Džarvis, rekao je da je gorivo značajno poskupelo i nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali da je sadašnja situacija još ozbiljnija.
Kao pokazatelj zabrinutosti investitora, tržišna vrednost 20 najvećih avio-kompanija koje se kotiraju na berzama smanjena je za oko 53 milijarde dolara od početka rata, prema proceni Fajnenšel tajmsa.
Investitori su dodatno povećali opklade na pad cena akcija. Evropska niskotarifna kompanija Viz er trenutno je među firmama čije se akcije najviše „šortuju“ na Londonskoj berzi, dok se pod pritiskom našao i IziDžet.
Kriza dolazi nakon snažnog oporavka avio-saobraćaja posle pandemije, tokom kojeg su mnoge kompanije zabeležile rekordne profite. Ipak, rukovodioci upozoravaju da bi prevelik rast cena karata mogao da smanji potražnju.
Izvršni direktor nemačke avio-kompanije Lufthanza, Karsten Spor, rekao je da se kompanija suočava sa teškim izborom.
"Naša prosečna dobit po putniku iznosi oko deset evra. Nemamo mogućnost da sami pokrijemo tako veliki rast troškova", rekao je Spor.
Avio-kompanije već pripremaju krizne planove u slučaju nestašice mlaznog goriva. Izvršni direktor kompanije Er Frans–KLM, Ben Smit, potvrdio je da kompanija razmatra različite scenarije, uključujući i smanjenje broja letova ka pojedinim delovima Azije.
Najveći udar, međutim, pretrpele su kompanije sa Bliskog istoka. Tri velika državna prevoznika - Emirejts, Etihad i Katar ervejz - bili su primorani da značajno smanje broj letova zbog zatvaranja vazdušnog prostora i naglog pada turizma u regionu.
Generalni direktor Međunarodnog udruženja avio-prevoznika (IATA) i bivši direktor britanske kompanije Britiš ervejz, Vili Volš, ocenio je da je situacija ozbiljna, ali ipak manja nego tokom pandemije.
Prema njegovim rečima, kriza više podseća na pad potražnje za transatlantskim letovima posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.
Stručnjaci upozoravaju da bi nacionalne avio-kompanije u regionu Persijskog zaliva mogle da zatraže finansijsku pomoć država.
Kriza je pogodila i vazdušni teretni saobraćaj. Deo robe iz pomorskog transporta, koji je takođe suočen sa velikim poremećajima, preusmerava se na avione, što dovodi do preopterećenja pojedinih aerodroma.
Na primer, deo robe koji stiže na aerodrom u Ženevi transportuje se kamionima do Pariza, jer su avioni koji poleću iz Švajcarske popunjeni do poslednjeg mesta.
Uprkos trenutnoj krizi, čelnici industrije veruju da bi se tržište moglo brzo oporaviti kada se sukob završi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







