Mađarski MOL želi NIS i Lukoil u Srbiji: Profesor Aćimović objašnjava šta to znači za snabdevanje i cene goriva

On ocenjuje da bi takva akvizicija bila korisna za sve strane

30.12.2025. 10:59
  • Podeli:
mol naftna industrija srbije shutterstock-69283688c3361.webp Foto: Shutterstock

Mađarski MOL pregovara s Rusijom o preuzimanju Naftne industrije Srbije (NIS), što je nezvanično potvrdila ministarka Dubravka Đedović Handanović. Pregovori, prema američkoj licenci, mogu trajati do 24. marta, dok državni zvaničnici očekuju da Srbija do sredine januara dobije jasnu odluku. Paralelno, izveštaji Rojtersa navode da MOL razmatra i preuzimanje imovine "Lukoila" u Srbiji i drugim evropskim zemljama.

Profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović navodi da bi za Srbiju bilo dobro da MOL preuzme NIS, a još bolje ako bi kupio i imovinu "Lukoila" u Srbiji. On ocenjuje da bi takva akvizicija bila "vin-vin-vin" rešenje, jer bi korist imale sve strane - Srbija, Rusija, Sjedinjene Američke Države i Mađarska.

Za SAD, kaže Aćimović, ovo je način da se rusko vlasništvo istisne sa evropskog tržišta. Rusija bi dobila kredibilnog kupca koji ima iskustvo u upravljanju rafinerijama i tržištem, dok bi Mađarska ojačala svoj regionalni uticaj u energetskom sektoru.

Korist za Srbiju - stabilno snabdevanje i niži troškovi

Srbija bi, s druge strane, dobila stabilnu i stručnu kompaniju koja obezbeđuje kvalitetno upravljanje i sigurno snabdevanje gorivom.

Aćimović dodaje da bi preuzimanje NIS-a i imovine Lukoila omogućilo veću sigurnost snabdevanja i niže logističke troškove.

Rafinerija u Pančevu kao deo regionalnog sistema

MOL bi, ako preuzme NIS, dobio prerađivačke kapacitete kroz rafineriju u Pančevu, koja bi zajedno sa rafinerijama u Budimpešti i Bratislavi formirala jedan veliki regionalni sistem prerade nafte, sa ukupnim kapacitetom oko 20 miliona tona godišnje.

Aćimović objašnjava da su tri rafinerije - u Pančevu, Budimpešti i Bratislavi – smeštene duž Dunavskog toka, što im daje snažan logistički i regionalni uticaj.

"Zajedno sa rafinerijama u Budimpešti i Bratislavi, formirao bi veliki regionalni sistem prerade nafte. To bi omogućilo bolje planiranje proizvodnje, specijalizaciju rafinerija i stabilno snabdevanje gorivom u regionu", navodi Aćimović za RTS.

On dodaje da bi takav sistem omogućio i da se u jednoj rafineriji dominantno proizvodi dizel, u drugoj benzin, a u trećoj kerozin, što bi dodatno povećalo efikasnost i stabilnost snabdevanja.

Profesor očekuje da bi prve informacije o akviziciji mogle da se pojave u prvoj polovini naredne godine, sa ciljem potpisivanja memoranduma ili ugovora o razumevanju.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()