Mali godišnji odmor ili dodatna zarada: Kome stižu neradni dani, a kome dupla dnevnica?

Praznici su pred vratima

30.04.2024. 08:52
  • Podeli:
novac kalendar odmor praznik dnevnica shutterstock_1753092935-663094fe11ca5.webp Foto: Shutterstock

Ova radna nedelja je za veliku većinu zaposlenih u Srbiji skraćena zbog Praznika rada, koji neradno obeležavamo u sredu i četvrtak, 1. i 2. maja. Odmah nakon toga dolazi i Vaskrs, hrišćanski crkveni praznik koji je u Srbiji i državni, a koji se praznuje takođe neradno od Velikog petka 3. maja do Vaskršnjeg ponedeljka (ove godine ujedno i Đurđevdan) 6. maja.

Prema Zakonu Republike Srbije, državni i verski praznici se praznuju neradno, tako da velika većina zaposlenih neće raditi. Za one kojima obaveze nalažu da budu na poslu, dobra vest je da ih očekuje dupla dnevnica. Prema Zakonu o radu, ako zaposleni radi na dan praznika, ima pravo na uvećanu zaradu - najmanje 110 odsto osnovice dnevnice, koju inače dobija na taj dan.

Tako se uvećanje od 110 odsto primenjuje na ugovorenu satnicu, pa zaposleni prima 100 odsto redovne zarade (dnevnice), plus 110 odsto redovne plate (dnevnice). Kada se to sabere, radnici koji će praznik provesti na radnom mestu praktično će za taj dan primiti 210 odsto ugovorene dnevnice.

U tu osnovicu zarade ne ulaze primanja po osnovu radnog učinka, bonusi, nagrade, "topli obrok", regres, minuli rad i uvećana zarada po drugim osnovima iz Zakona o radu.

Prema Zakonu o radu, ako se istovremeno steknu uslovi na uvećanu zaradu po više osnova (za rad na dan praznika, za rad noću, prekovremeni rad i rad u smenama), procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.

Ko radi na praznik, šta kaže zakon

U dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Srbiji „ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga, osim na Dan pobede koji se praznuje radno“, predviđa zakon.

Ovaj propis, takođe, predviđa i za koga je obavezno da radi na neradne dane.

Državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga dužni su da, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, obezbede neprekidno obavljanje delatnosti, odnosno usluga i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Srbiji ako bi zbog prekida obavljanja delatnosti, odnosno usluga nastale štetne posledice za građane i državu, stoji u ovom propisu.

Na neradne dane državnih praznika mogu da rade i privredna društva čija priroda delatnosti, ili tehnologija procesa rada zahteva – neprekidan rad.

Do kraja godine većini samo još jedan neradni dan

Kao što smo rekli, za Praznik rada i Vaskrs (tj. Uskrs po starojulijanskom kalendaru kojeg se još drži SPC), kao državne praznike, neće se raditi od 1. do 6. maja. Nakon ovog mini-odmora, sledeći praznični neradni dan, i to jedan jedini, tek je 11. novembar. Tada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu.

U međuvremenu, zaposleni koji su muslimanske veroispovesti imaju neradni dan 16. juna, kada im je prvi dan Kurbanskog bajrama. Pripadnicima jevrejske zajednice slobodni su i 12. oktobra, kada se obeležava Jom Kipur.

Nakon Dana primirja, i hrišćani katoličke veroispovesti imaju neradni dan 25. decembra, na prvi dan Božića (po gregorijanskom kalendaru). Za one hrišćane koji su pripadnici protestanske veroispovesti ili pravoslavne koja koristi novojulijanski kalendar (tzv. Milankovićev kalendar, što je slučaj kod većine pravoslavnih crkava), ovaj neradni dan u Srbiji nije predviđen.

Naravno, pripadnici Srpske pravoslavne crkve imaju pravo i na slobodna dan za porodičnu slavu, pa i taj dan nekome može da bude u navedenom periodu.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()