Voćari očekuju 1,5 miliona tona voća
Foto: PixabayPosle nekoliko uzastopnih godina suše i mraza, voćari u Srbiji ove sezone očekuju znatno bolji rod. Ukoliko ne bude većih vremenskih nepogoda, stručnjaci procenjuju da bi ukupna berba mogla da dostigne oko 1,35 miliona tona voća. Detaljnije o ovoj temi govorio je Zoran Keserović, profesor Novosadskog poljoprivrednog fakulteta u penziji.
Profesor Keserović smatra da će ova godina biti jedna od najplodnijih u poslednjih 20 godina.
"Od 2013. godine imali smo negde oko 1.650.000 tona, 2022. oko 1.560.000 tona. Ja mislim da će ova godina biti između 1.450.000 i 1.500.000 tona. Znači, u poslednjih 23 godine, ova godina će ući u jednu od najrodnijih godina. Nismo imali tih problema kao što smo imali u ranijem periodu, pogotovo 2022. godine, kada je došlo do naglog smanjenja proizvodnje voća u Srbiji. Uzrok tome su pojava poznih prolećnih mrazeva i ako saberemo sve faktore koji utiču na voćarsku proizvodnju, mrazevi najviše utiču, sigurno 60 do 70%. Tako da u narednom periodu ja očekujem izuzetno dobar rod", rekao je profesor Keserović za Euronews Srbija.
Dodao je da nas ostali faktori ne mogu mnogo iznenaditi, eventualno grad i oluja, ali da oni, kako je istakao, mogu uticati na smanjenje kvaliteta.
Osvrnuvši se na prethodnu godinu, konstatovao je da je ona bila godina sa malim prinosom voća i da je bila veoma izazovna.
"Prošle godine smo imali izuzetno visoke cene, baš zbog toga što je bio jako mali rod. Ono što nas očekuje u ovoj godini je to da ćemo imati malo problema sa jabukama. Jako je dosta jabuka u hladnjačama. Ja predlažem da se prelevmani produže u narednoj godini do 1. marta da zaštitimo naše proizvođače u Srbiji. Što se tiče cene, ja očekujem dosta visoke cene. Evo, vidimo kod jagode da su visoke cene. Sada očekujem kod kvalitetnih sorti trešanja, naravno, one koje imaju preko 28 milimetara. Očekujem kod borovnice, takođe i kod kruške, jer je kruška deficitarna voćna vrsta u Evropi", rekao je on.
Ističe da je izvoz borovnice u Srbiji povećan 30 puta u poslednjih 10 godina.
"Ne znam da li znate da među 10 izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nalaze se tri voćne vrste: to je jabuka, malina i smrznuta višnja. Jedne godine je bila i smrznuta malina. Borovnica sada napreduje. Negde od 2015. godine, za 30 i nešto puta je povećan izvoz borovnice iz Srbije. Ovo je jedan od dokaza da Srbija ima izuzetne uslove za voćarsku proizvodnju i u narednom periodu trebalo bi, a ministar je i obećao da će dati investicije, podsticaje za voćarsku proizvodnju, jer voćarska proizvodnja učestvuje u rešavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema", dodao je on.
Profesor Keserović je govorio i o vrstama koje su se pokazale kao najotpornije na vremenske prilike u našim krajevima.
"Ova godina je iznenađenje. Obično mi idemo u onim delovima tamo gde je izmrzavanje sa voćnim vrstama koje kasnije cvetaju. Međutim, ova godina je pokazala da su baš te voćne vrste koje su malo otpornije, kao što je jabuka koja je dosta izmrzla, posebno u Bačkom okrugu, zatim u Šumsko-Horgoškom regionu, zatim višnja, pa šljiva u zapadnoj Srbiji. Nema pravila. Najbolje je kombinovati i rano cvetne voćne vrste i rano cvetne sorte i kasno cvetne voćne vrste i sorte, jer nikada ne znate kad će se desiti mraz. Ja 40 godina radim u voćarstvu i ovo je treća godina da se mraz pojavio krajem aprila, početkom maja, što je veliko iznenađenje. Ja sam mislio da posle one druge dekade aprila da neće biti mraza", rekao je on.

Objasnio je da on ne očekuje da postoji mogućnost da kasni mraz napravi novu pometnju voćarima.
"Taj hladan talas koji je išao iz Poljske, koji je zahvatio Poljsku, gde su štete velike od 25 do 60%, znači, je izmrzao nekih voćnih vrsta, je išao preko Rumunije, Bugarske, i neverovatno da je u Makedoniji jako veliko izmrzavanje. I taj talas je otišao u Makedoniju, Grčku i Tursku. Mi smo dobro prošli, samo je jedan deo Pirota malo zakačen i neke lokalitete u Srbiji", rekao je Keserović.
Siguran je da ćemo ove godine, upravo zbog dobrog roda, jeftinije plaćati voće.
"Ali onaj ko hoće kvalitetnije voće, ako se proizvede izuzetno kvalitetnija trešnja, 28 do 30 milimetara, zna se koja je njena cena i u Evropskoj uniji, tako je i kod nas ovde", dodao je.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







