UNA pita - Boško Bjelajac odgovara: Evo kako se postaje evropski šampion sa 55 godina

Boško Bjelajac osvaja medalje na evropskim i svetskim prvenstvima za veterane

06.10.2024. 21:00
  • Podeli:
boško bjelajac - 2004 - foto Privatna arhiva 1-66f91c4bf0172.webp Foto: Privatna arhiva

Sa početkom jeseni u veslanju počinje i smiraj sezone, pa dolazi vreme da se polako svode računi - šta je urađeno tokom proleća i leta, kada se i održavaju najvažnija takmičenja u ovom sportu. 

Štaviše, ove godine imali smo i takmičenje nad takmičenjima krajem jula i početkom avgusta - Olimpijske igre, na kojima smo imali i dve posade Srbije.

Tada su nas Martin Mačković i Nikolaj Pimenov u dubl skulu obradovali prvim mestom u B finalu, osvojivši ukupno 7. mesto na svetu, dok je Jovana Arsić bila prva u C finalu skifa, odnosno 13. na OI. Međutim, ne predstavljaju veslanje samo naši seniorski reprezentativci i takmičenja koja gleda ceo svet - veslanje su i naši pioniri, kadeti, juniori, ali i seniori, a upravo je ovo priča o jednom od njih, Bošku Bjelajcu (55), koji i u šestoj deceniji odbija da "okači vesla o klin" i pronosi ime Srbije širom planete, osvajajući medalje na evropskim i svetskim prvenstvima za veterane.

Boško je član Veslačkog kluba Tamiš iz Pančeva, a upravo je tokom OI u Parizu bio svoje bitke na Evropskom prvenstvu u Minehnu, i to ni manje, ni više, nego na tamošnjoj olimpijskoj regatnoj stazi. Od 25. do 28. jula, on je, u konkurenciji oko 2.500 veslača iz 24 države osvojo dve titule evropskog šampiona! 

Učestvovao je i na Svetskom prvenstvu, od 11. do 15. septembra u Brandenburgu, odakle jeste doneo dve zlatne medalje, ali ne i dve titule - razlog tome su pravila takmičenja, što je on za UNU kasnije i objasnio. Bilo kako bilo, u Minhenu je Bjelajac zlato osvojio u svojoj E kategoriji (55 - 60 godina) u skifu, a drugo najsjajnije odličje mu je pripalo u dubl skulu i to u mlađoj, D kategoriji (50 - 55 godina), u kojem je veslao sa Markom Milodanovićem, članom VK Palić.

"Velika je bila konkurencija na Evropskom prvenstvu, samo u skifu je bilo 60, 70 veslača. Za razliku od Svetskog, tu je veslano pravo finale - nas šestorica, najbrži iz svojih grupa, takmičili smo se za titulu i, eto, stigao sam do zlata. Uz to je došla medalja i sa Markom, tako da je bilo dosta razloga za zadovoljstvo", započeo je svoju priču Boško Bjelajac.

Sa druge strane, na Svetskom prvenstvu je bila još jača konkurencija i "pala" su odličja, ali je sistem takmičenja drugačiji, što smo pominjali.

"U skifu je bilo 144 takmičara, gde sam ukupno bio peti, dok je u dubl skulu bilo 120 posada, a tu smo bili treći. Zbog velikog broja učesnika, tu se ne veslaju finala, već se na kraju porede ostvarena vremena po grupama. Pobednici grupa dobijaju zlatne medalje - tako sam ja i u skifu i u dublu, kao najbrži u grupi, dobio dva zlata - ali kada se ukupno saberu vremena, bio sam treći, odnosno peti, pa se zato ne može govoriti o titulama. To nije dobar sistem takmičenja, ali šta da se radi. U mojoj kategoriji skifa, kad se pogledaju sva vremena, nas prvih petorica stigli smo na cilj u razmaku od dve sekunde, a najbolje vreme imao je svetski i evropski šampion i osvajač dve srebrne medalje na Olimpijskim igrama Juri Janson iz Estonije. On je bio brži nekih 1,9 sekundi od mene, ali pitanje je kako bi to izgledali da smo veslali u istoj trci. Šteta, stvarno šteta što tu nema prilike da se vesla finale".

Bilo kako bilo, ni ove sezone zlatne medalje nisu izostale - Boško ih, prema sopstvenim rečima, ima oko 50 sa tih najjačih veteranskih takmičenja, ali ono što je još bitnije - očito je da godine nisu prepreka da se neko bavi veslanjem, bez obzira što je to zaista fizički zahtevan sport.

Zato nas je i interesovalo da nam više nego kompetentan sagovornik objasni da li je moguće da neko ko možda još nije veslao, a nalazi se u najboljim, 50+ godinama, može da se oproba i prvi put sedne u čamac - ne mora da se takmiči, nego, eto, iz uživanja?

"Ma može, naravno da može. Ja to popularišem i u mom klubu. Na primer, moj kolega s posla, s kojim sam veslao kad smo bili pioniri - a on potom prestao, sad se vratio, pa se čak i takmičio na državnom prvenstvu na Paliću. Ja sam ga nagovorio. To je stvarno izgledalo kao da nikada nije veslao, ali uspešno je krenuo ispočetka. Takođe, kod nas u klubu je sin bivšeg profesora fizike, ovde kod nas u Pančevu čuvenog Gulivera, kako smo ga zvali... Njegov sin je sad u penziji, ali onako, u formi je i odjednom se pojavio u klubu i počeo da vesla". 

Ipak, ne žele svi, niti mogu, da se u tim godinama posvete borbama za medalje.

"Dobro, njih dvojica su baš 'zagriženi' za veslanje i drži ih takmičenje. Ali, realno, tu postoje dva tipa ljudi - oni poput njih dvojice, ali i oni koji bi rekreativno da se bave time. Jer, jednostavno, to je zdrav sport, koji se dešava u prirodi. Veslanje je jedan od retkih sportova gde radi čak 90 odsto mišića u telu. Da, ima i onih koji odustanu jer je ovo fizički dosta zahtevan sport, ali oni koji ostanu zaista mogu da uživaju. Zato i preporučujem da svako ko želi to i proba".

Dakle, primera za bavljenje i rekreativnim veslanjem ima. Ipak, čini se da bi to moglo da bude i masovnije.

"Meni je žao što kod nas nije masovnije to veteransko, rekreativno veslanje. Putujući po Evropi, kad gledam Nemačku, Holandiju, Belgiju - pa to je druga priča. Ovaj sad šampionat za veterane što je bio u Brandenburgu, to je najmasovnije takmičenje Svetske veslačke federacije sa pet, šest hiljada takmičara. Mnogo je masovnije veteransko veslanje na zapadu nego seniorsko, juniorsko ili kadetsko. Oni su shvatili koliko je to lep sport, ali nama izgleda duže vremena treba da nam to dođe u glavu. Ipak, najbitnije je reći da nikad nije kasno i da ko može treba da pokuša".

Na kraju, sva ta pomenuta putovanja iziskuju i odsustvovanje od kuće, ali u ovom slučaju neskrivene strasti prema veslanju to ne predstavlja neki problem.

"Porodica u potpunosti razume tu moju strast. Oni me često i prate na takmičenjima i imam izuzetnu podršku. Potpuno je razumevanje, a kako i ne bi - moja žena Aleksandra trči, ne takmiči se, ali 365 dana u godini, bez obzira na vreme, u 5 ujutru istrči 10 kilometara, svako jutro. Svako jutro - 365 dana u godini. A uveče ide na aerobik. Sin Bogdan trenira, ide na atletiku, plivanje i košarku, tako da nema zamerki zbog mojih odlazaka na takmičenje, naprotiv", sa ponosom u glasu zaključuje Boško Bjelajac.

Patike za poslovna putovanja

Posao i poslovna putovanja, treba naći vremena i za trening, ako se čovek već takmiči, mora da ostane u formi, pa Boško, koji je inače IT inženjer i bavi se digitalnim štamparskim mašinama, objašnjava kako i s tim izlazi na kraj.

"Često putujem, ali mi nije to problem. Odsedam po hotelima, ali danas svi malo bolji hoteli u svojim fitnes centrima ili teretanama imaju i veslački ergometar. Spojim to i, na primer, trčanje, dakle, patike su obavezan deo garderobe za poslovna putovanja. Realno, što si stariji, mnogo brže ispadneš iz forme. Kad smo bili klinci, nije ni bitno - 10 dana ne treniraš, ali se mnogo brzo vratiš. A sada, kad se jednom ispadne iz forme, povratak je mukotrpan".

Dakle, ovo nije nuklearna fizika - niti je kasno da počnete da se rekreirate, niti je kasno da počnete da se takmičite. Važno je samo da izaberete nešto, možda baš i veslanje o kojem je ovde bilo reči, i eto pravog puta ka ispunjenijem i zdravijem životu.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()