Nedavna studija koju je objavila Američka agencija za zaštitu životne sredine sugeriše da su toksične supstance uticale na ljude na nekim mestima gde se mulj ispuštao u polja
U američkoj državi Ohajo trude se da ono što završi u njihovom toaletu pronađe put do njiva, kako bi se povećala plodnost i kvalitet zemljišta. Ipak, još uvek postoje oprečna mišljenja o tome kako ta metoda utiče na čoveka.
U većini postrojenja za prečišćavanje, otpadna voda se upumpava kroz velike cevi. Mašina velike ostatke, poput toalet-papira i smeća, sakuplja, sabija i odvozi na deponiju. Nakon toga otpadna voda teče u taložnik, veliki rezervoar gde gravitacija vuče teže, čvrste materije na dno.
"Koristimo bakterije da eliminišemo neke organske materije poput virusa, ali i metale. Čvrste materije se uklanjaju u svakom koraku procesa, one prolaze kroz centrifuge za zgušnjavanje, a onda se razgrađuju organske materije. Rezervoari se potom zagrevaju kako bi se uništilo ono što nije zdravo za čoveka", kaže Karsten Prase, vanredni profesor Univerziteta Džon Hopkins.
Ipak, nedavna studija koju je objavila Američka agencija za zaštitu životne sredine sugeriše da su toksične supstance uticale na ljude na nekim mestima gde se mulj ispuštao u polja.
"To je napad na sva vaša čula. Dakle, to nije samo miris. Ja sam odrasla na farmi, znam kako treba da miriše, ali ovo nije normalno. Oči ti suze, otrovno, štetno isparenje vam izaziva trenutne glavobolje. Uđe u vašu odeću. Pokušavam da objasnim ljudima da tu hemikaliju s razlogom nazivaju večnom", ističe poljoprivrednica Sandra Trevik.
Sinagro, najveći prerađivač biočvrstih materija u zemlji, naveo je u saopštenju da sav kanalizacioni mulj koji koriste kompanija i njeni kupci ispunjava državne zahteve.
"Farmeri direktno ubrizgavaju mulj u farme, i tako pomažu da se poveća prinos kukuruza i soje. Naša obaveza je da testiramo tu smesu da bi farmeri ipak znali šta stavljaju na svoje polje", zaključio je Dag Dikon, menadžer postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Širom zemlje raste protivljenje upotrebi kanalizacionog mulja kao đubriva. Jedna od najvećih briga u vezi sa ovom praksom je i kontaminacija podzemnih voda, a mnogi seoski stanovnici zavise od njih.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







