Misija Artemis II, sa posadom koju čine Rid Vajzman, Viktor Glaver, Kristina Koh i Džeremi Hansen, predstavlja prvi let sa ljudskom posadom izvan Zemljine orbite od 1972. godine
Foto: NASA via AP/TanjugUsred svog perioda posmatranja Meseca, astronauti misije Artemis II – Rid Vajzman, Viktor Glaver, Kristina Koh i Džeremi Hansen – zastali su da okrenu kameru i naprave selfi unutar svemirske letelice Orion.
Nakon toga, tokom ostatka preleta, fokusirali su se na Mesec, fotografišući njegovu površinu i istovremeno Kontroli misije u Hjustonu prenosili detaljne opise onoga što vide.
Posada misije Artemis II napravila je istorijski korak tokom svog putovanja, obišavši Mesec i zabeleživši prizore koje ljudsko oko do sada nije videlo. U svom povratku ovekovečili su kadrove i napisali:
"Zdravo, Meseče. Lepo je ponovo biti ovde", poručili su astronauti, naglašavajući značaj trenutka za čovečanstvo.
Podsetimo, misija Artemis II, sa posadom koju čine Rid Vajzman, Viktor Glaver, Kristina Koh i Džeremi Hansen, predstavlja prvi let sa ljudskom posadom izvan Zemljine orbite od 1972. godine, kada je izvršena misija Apolo 17.
Svemirski brod Orion se sada kreće putanjom "slobodnog povratka", koristeći Mesečevu gravitaciju za povratak na Zemlju, čak i bez dodatnog pogona.
Nakon lansiranja raketom Space Launch System, posada je sprovela niz testova za procenu sposobnosti Oriona, uključujući i 70-minutnu ručnu navigaciju.

Ključna je bila i operacija Mreže dubokog svemira (Deep Space Network), globalne komunikacione mreže koja omogućava precizno lociranje svemirskih letelica izvan dometa GPS-a, putem velikih antena u Sjedinjenim Državama, Španiji i Australiji.
Tokom misije, bilo je perioda bez komunikacije sa Zemljom, posebno kada se letelica nalazila na tamnoj strani Meseca, što je sprečavalo prenos podataka. Misija je oborila rekord u udaljenosti koju je čovek ikada prešao u svemiru, nadmašivši prethodni rekord za više od 6.400 kilometara i dostižući približno 406.771 milju od Zemlje.
Astronauti su zabeležili snimke površine Meseca, opisujući kratere i geološke formacije koje mogu pomoći u planiranju budućih misija sletanja.
Konačna faza misije uključuje povratak u Zemljinu atmosferu, što je izuzetno zahtevan proces, jer će kapsula Orion razviti brzinu veću od 30 puta brzine zvuka, izazivajući temperature veće od 2.700 stepeni Celzijusa na svojoj spoljašnjosti.

Ponašanje toplotnog štita predstavlja ključni predmet proučavanja, s obzirom na to da su na prethodnoj misiji bez posade uočena oštećenja. Iz tog razloga, NASA je prilagodila proceduru povratka kako bi se prikupili ključni podaci za buduće misije.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







