LGBT populacija između stvarnosti i pravosudnog sistema: Zašto se napadačima 'gleda kroz prste'?

Registre o napadima na pripadnike LGBT+ populacije vode nevladine organizacije, a tačne podatke nema niko pa skoro 90 odsto žrtava incidenata prijavljenih nadležnim organima nema nikakve informacije o svom slučaju

Autor: Bojana Petrušijević
03.03.2023. 19:15
  • Podeli:

Od održavanje Europrajda u septembru 2022. godine, status pripadnika LGBT+ zajednice se pogoršao. Tokom 2021. dokumentovano je 83 napada. Od Europrajda do danas, bilo ih je isto toliko. Međutim, registre o napadima vode nevladine organizacije, a tačne podatke nema niko.

Zna se međutim da skoro 90 odsto žrtava incidenata prijavljenih nadležnim organima nema nikakve informacije o svom slučaju. Iako su napadači iz parka Manjež uhapšeni sinoć, praksa pokazuje da se takvim napadima "gleda kroz prste".

"Više me zanima šta će biti sa Tužilaštvom i sa presudom. Da li će pokušaj ubistva biti okarakterisan kao zločin iz mržnje? U našem krivičnom zakonu to postoji od 2012, a bilo je tek dve ili tri takve presude, od kojih je jedna na apelacionom sudu. To upravo govori da postoji jedna diskrapanca, jedna praznina između stanja u stvarnosti i pravosudnog sistema", kaže za UNU LGBT+ aktivista Marko Mihajlović.

Aktivisti kažu da je realnost u unutrašnjosti još gora, gde je nezamislivo čak i da se pojavi zastava duginih boja, ali i da stotine verbalnih i fizičkih napada ostaje neprijavlljeno. Put do veće tolerancije popločan je razumevanjem različitosti i ljudskih prava – kažu u Povereništvu za ravnopravnost – jedinoj instituciji koja je osudila najnoviji napad.

"Mi imamo ljude koji su očigledno konzervativni, verovatno i pripadnici nekih ultradesničarskih organizacija, koji druge napadaju na ulici zbog toga što su drugačiji. Ne samo kada se radi o seksualnoj orijentaciji, nego i zbog nekih stavova i ličnih svojstava", kaže za UNU poverenica za ravnopravnost Brankica Janković.

Poruka: "Maltretiram, a niko me ne kažnjava!" ne sme biti narativ u savremenom društvu, navode u povereništvu i dodaju da ima prostora za efikasnijom kaznenom politikom.

"Nisam od onih koji rešavaju probleme povećanjem kazne, da se razumemo. Kada govorimo o našim LGBT sugrađanima i delima koja su očigledno urađena iz mržnje, treba da o tome posebno porazgoovaramo i unapredimo nasu kaznenu politiku", ističe Janković.

I dok se LGBT+ aktivisti trude da unaprede svoja prava, primetan je još jedan trend: češće nego ranijih godina žrtve nasilja se prijavljuju nadležnim organima.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()