Ono što potiskujemo može skupo da nas košta: Terapeut Ilić za UNU o transgeneracijskim traumama koje nosimo uz sebe

Traume uglavnom dolaze iz nesvesnog

10.03.2026. 19:05
  • Podeli:

U porodici se nikada nije govorilo o dedi koji je posle rata izgubio sve i umro ogorčen. Njegovo ime retko se pominjalo, a priča o propasti gurana je pod tepih. Decenijama kasnije, unuka oseća neobjašnjiv strah od gubitka i stalnu potrebu da sve drži pod kontrolom, iako živi stabilnim životom.

Da li su svi naši strahovi i greške zaista samo naši ili deo tereta koji se prenosi s generacije na generaciju? Šta su transgeneracijske traume i možemo li ih prepoznati i otpustiti?  

Odgovore na sva ova pitanja dao je gost emisije "Podne" na UNA TV terapeut porodičnog rasporeda Vlada Ilić, jedan od najuticajnijih konstelatora na svetu. 

Govoreći o transgeneracijskim traumama Ilić je rekao da traume uglavnom dolaze iz nesvesnog i da bismo preživeli tu traumu, najčešće je zaboravljamo, potiskujemo i ona se nalazi negde u našem nesvesnom, što znači da ona nije nestala, nego da je samo potisnuta.  

"Međutim, ono što smo potisnuli, izlazi na površinu kao sudbinsko, zbog čega se vrlo često krijemo iza samokreirane sudbine, koja to uopšte nije", započeo je Ilić.

On je naglasio da trauma nekada spava nekoliko generacija, pa tek onda izlazi na površinu i iskazuje se kod onog koji to može da izdrži, jer sistem pokušava da se ponovo uravnoteži.  

"Transgeneracijska trauma je prvi put u naučnom svetu prepoznata nakon Holokausta. U Kanadi je primećeno da unuci preživelih iz različitih logora počinju da imaju snove svojih predaka. Unuci i unuke nikad nisu čuli ništa o tome, šta se tamo dešavalo, ali su počeli to da sanjaju. Takođe, trauma ima u svakodnevnom životu. Mi smo ovde doživeli duboku traumu društva, a to je Ribnikar, pa smo pre toga imali globalno zaključavanje. Kada nekog pitate, on nije ni svestan da je to trauma", navodi psihoterapeut.

Prema njegovim rečima, trauma našeg pretka se veoma često javlja već u sledećoj generaciji, a nekad i u drugoj ili trećoj, inicirana nečim poznatim.

"Mi imamo i traumatizaciju prostora, gde je određen prostor traumatiziran i vi kada prolazite kroz taj prostor odjednom osećate neku nelagodu. To je energetski odjek traumatiziranog prostora i često je inicijalna kapisla buđenja naše transgeneracijske traume", objašnjava Ilić.

Simptomi koji ukazuju da se radi o traumi su nesagledivi.

"To mogu da budu partnerski odnosi, lomljenje nogu, isčašenje zgloba itd. To može biti posledica traumatičnog iskustva nekog pretka", naglašava on.

Ilić je zatim objasnio na koji način je trauma potisnuta.

"Recimo, žena dolazi na seminar da bi rešila odnos sa decom koji je poremećen. I onda izađe na videlo da je imala abortus. To nije jedini slučaj, najčešće se to dešava. I kod svih tih žena je zajedničko da su zaboravile na tu situaciju. Toliko su potisnule da su i zaboravile, a sve su ostale u toj traumi iako nisu svesne toga. Čak nije u pitanju generacijska trauma", objašnjava Ilić i navodi još jedan primer iz svoje prakse:

"Na primer, dolazi mama zabrinuta za svog sina koji je vrhunski sportista i dovodi ga da vidi zašto kad god treba da se igra neka bitna utakmica, nešto što je jakog emotivnog inteziteta, on uvek na treningu uoči utakmice ili na putu izlaskom iz autobusa, isčaši zglob, povredi se i ne može da igra. Najbolji igrač, uvek sedi na rezervnoj klupi. Došli smo do toga da se njegovom pradedi ne zna grob. To je potisnuto, o tome se ne priča. Da bi sistem ponovo uneo 'isključenog' dedu, o kome se ne priča jer je bolno, on kroz praunuka ukazuje na sebe, praunuk radi na tome, dolazi do katarze i on u međuvremenu postaje najbolji reprezentativac", zaključio je Ilić za UNU.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()