Patrijarh Porfirije služio božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save

Tokom liturgije pročitana je božićna poslanica arhijererja SPC

07.01.2026. 11:13
  • Podeli:
TANJUG, Patrijarh Porfirije, božićna liturgija, hram svetog save-695e2dc408e50.webp Foto: TANJUG/ JADRANKA ILIĆ

Patrijarh srpski Porfirije služio je jutarnju božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru, uz sasluženje episkopa i sveštenstva beogradskih hramova i čestitao Božić vernicima uz radosni tradicionalni pozdrav "Mir Božiji, Hristos se rodi!".

Liturgiji u Hramu Svetog Save na Vračaru prisustvovao je veliki broj vernika, kao i ministri u Vladi Srbije Ivica Dačić, Nenad Vujić, Snežana Paunović, poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević i predstavnici Rimokatoličke crkve u Srbiji.

Tokom liturgije pročitana je božićna poslanica arhijererja SPC, u kojoj je istaknuto da je Božić praznik mira kada treba da prevaziđemo podele i pružimo ruku jedni drugima.

"U svetlost i život u miru i slozi, nadahnuti nadumnom radošću Božića i Hristovim mirom, pozivamo sve, da prevaziđemo podele, da zagrlimo jedni druge, da pružimo ruku jedni drugima, da razumemo da smo, jednom rečju, neophodni jedni drugima", istakao je patrijarh u božićnoj poslanici.

Ukazao je da je situacija u Srbiji trenutno složena i teška jer su, kako je naveo, unutrašnje političke tenzije dovele do duboke podeljenosti društva i nepoverenja među ljudima, a razlike u mišljenjima sve češće prerastaju u iracionalnu mržnju.

"Posebno je zabrinjavajući gubitak nacionalnog i kulturnog identiteta, koji dovodi u pitanje kontinuitet istorijskog i duhovnog samopoimanja našeg naroda, a pri tome se ne može objasniti isključivo spoljnim uticajima. Uz to dolaze ekonomska nesigurnost i demografski pad: Srbija se suočava sa izrazito negativnim prirodnim priraštajem i, posledično, sa jednom od najbržih depopulacija u svetu, kao i sve izraženijim starenjem stanovništva", naglašava se u poslanici.

Patrijarh je ukazao na dve poruke Hristovog rođenja - da je Bog postao čovek radi nas i radi našega spasenja, kao i da svaki čovek, upravo zbog toga, može i treba da postane naš brat.

Naglasio je da je čovečanstvu danas više nego ikada potrebno da se vrati izvoru mira koji se ne nameće silom nego se otkriva u smirenju, u ljubavi koja "ne traži svoje" i u odnosu koji gradi poverenje, zajedništvo i poštovanje svakog čoveka.

"Živimo u vremenu sve dubljih verskih, etničkih i kulturnih podela, u svetu u kojem neprestano rastu geopolitičke napetosti i u kojem ratovi postaju sve češće sredstvo za rešavanje ekonomskih i političkih sukoba. Promena globalnog poretka i borba velikih sila za prevagu rađaju nestabilnost, bezbednosne krize i strah od neizvesne budućnosti", naveo je Porfirije.

Patrijarh je pozvao vernike da se ne plaše, jer svet u kojem živimo "sa svim svojim lomovima, sukobima i strahovima" više nije samodovoljan i samoobjašnjiv niti je prepušten slepim silama istorije.

"Rođenjem Hristovim Bog je ušao u samo srce ljudske istorije i pokazao da zlo, ma koliko bilo agresivno i rasprostranjeno, nema poslednju reč. Strah se rađa tamo gde čovek misli da je sam - a Rođenje Spasitelja našega Hrista otkriva nam da više nismo sami i da nikada više nećemo biti sami", naveo je Porfirije.

Liturgija u Hramu Svetog Save završena je pričešćem vernika koji su se za to pripremali četrdesetodnevnim božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela.

Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.

Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja.

Srpska pravoslavna crkva Božić slavi tri dana, drugi dan je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.

Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa "Mir Božji, Hristos se rodi - Vaistinu se rodi".  

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()