Ova dva slučaja podsetila su na otmicu sina Lepe Brene 2000. godine
Foto: ATA images/Antonio AhelU nedelju u ranim jutarnjim časovima odigrala se prava filmska potera kada je policija jurila automobil u kojem se nalazio pevač iz Severne Makedonije, Daniel Kajmakoski, koji je nakon nastupa u Beogradu bio otet. Otmčari su od pevača tražili otkup od 20.000 evra. Potera je kulminirala na autoputu kod Rume kada se automobil, zbog prevelike brzine, zakucao u bankinu. Dvojica otmičara su pobegla, dok je policija u vozilu pronašla vezanog pevača.
Samo nekoliko dana ranije, još jedan pevač bio je na meti kriminalaca - u dvorište Zdravka Čolića bačena je bomba, a policija je dan kasnije uhapsila osumnjičene. Razlozi napada i dalje su predmet istrage.
Ovi događaji uznemirili su javnost, posebno pripadnike estradnog sveta, muzičare i pevače, postavljajući pitanje - da li estrada postaje sve češća meta kriminalnih grupa ili su ovakvi incidenti tek slučajnost?
Tim povodom govorio je Danijel Milutinović iz strukovnog Udruženja sektora bezbednosti.
"Sa profesionalne strane, ovo je nešto što se generalno moglo očekivati i što smo, negde, mogli i da prognoziramo - da će ovakav trend početi češće da se pojavljuje. Više je to zato što je u pitanju novi oblik nasilničkog kriminala, koji je prvenstveno inspirisan i podržan iz navijačkih struktura. Već dugo unazad postoji formiranje takvih kriminalnih grupa i grupica koje potiču upravo iz huligansko-navijačkog miljea. One su dobile priliku i prostor da deluju, videli su da mogu da prolaze sa svojim nasilničkim i kriminalnim radnjama. Verujem da problem nije samo u domenu u kojem policija radi svoj operativni deo, jer policija zaista dobro obavlja svoj posao, već i u tome što slaba politika sudstva i dalje ne pogoduje tome da se ovakve pojave adekvatno sprečavaju", kaže on.
Ističe da ne treba se unosi panika ni među građane, ni u sam svet estrade, ali važno je imati svest da se ovakve stvari dešavaju i da su moguće.
Poenta nije, kako kaže, toliko u tome da li su oni konkretno mete, već u pojavi ovog tipa kriminala, koji je, navodi on - ranije pomenuo i koji je karakterističan za navijačke strukture.
"Ove grupe imaju hijerarhiju i određeni nivo lojalnosti, ali ih odlikuje nasilničko i otvoreno delovanje - nema strateškog planiranja ili pardona. Ako im nešto deluje kao dobra ideja, deluju odmah, bez prethodnog promišljanja. Što se tiče same estrade, ne možemo govoriti o infiltraciji ili strateškom planiranju kriminalnih grupa u ovom domenu, kao što je to slučaj sa narkoticima ili drugim ozbiljnim oblicima kriminaliteta. Ovakvi incidenti više odražavaju psihosocijalni profil pojedinaca i ad hok situacije - deluju javno, ne plaše se da budu viđeni i čak im pogoduju medijska pažnja i neka vrsta romantizacije ovih događaja", priča Milutinović za Euronews.

Ova dva slučaja podsetila su na otmicu sina Lepe Brene 2000. godine. Milutinović navodi da je to bio primer situacije koja je zahtevala ozbiljnije planiranje i ukazivala na postojanje organizovanih kriminalnih grupa ili klanova.
"Oni vide priliku za dodatni profit pored svojih uobičajenih aktivnosti, posebno kada procene da neko nema dovoljnu bezbednosnu kulturu ili je previše izložen - bilo finansijski, bilo svojim imovinskim statusom. Takve mete za njih predstavljaju priliku za dobru i laku zaradu. Danas, iako se radi o pojavama ad hok nasilničkog kriminala, ipak je reč o novom obliku kriminala. Mnogo grupica koje potiču iz huliganskih struktura ili tribina deluje nasilno, često bez ozbiljnog planiranja. Sudska praksa pokazuje da prevencija i sankcije često ne funkcionišu onako kako bi trebalo -kazna treba da nosi specijalnu prevenciju za počinioca, ali i generalnu prevenciju za društvo, da bi se pokazalo da ovakva krivična dela ne prolaze nekažnjeno", kaže on.
Ističe da su "problem" dugotrajni sudski procesi i povratništvo koji u prevodu znače da odlazak u zatvor često postaje svojevrsni "fakultet" za kriminalni milje, umesto prave resocijalizacije. Osobe koje odsluže kaznu neretko ne postaju uzorni građani, tvrdi Milutinović, već nastavljaju sa kriminalnim ponašanjem, dok dug period čekanja na sudske epiloge dodatno otežava efikasnu prevenciju.
Recimo, u slučaju bacanja eksplozivne naprave na kuću Zdravka Čolića, policija je brzo reagovala i osumnjičeni su uhapšeni. Operativni rad policije je bio efikasan, ali moglo bi se unaprediti delovanje sistema koji, kako navodi Milutinović iz strukovnog Udruženja sektora bezbednost - treba da prepoznaje i tretira pretnje usmerene prema javnim i štićenim ličnostima.

"S jedne strane, postoji problem nerazumevanja među građanima kako funkcioniše bezbednosni sistem. Građani nisu svi u struci i ne znaju da je policija dužna da ukloni kriminalca sa ulice i zaštiti društvo i potencijalne žrtve. Policija radi po nalogu tužioca, koji zastupa predmet pred sudom. To je osnovni princip, dakle - policija sprovodi operativni rad, tužilac vodi istragu i na kraju sud određuje kaznu. Kazna treba da ima efekat specijalne i generalne prevencije, da društvo vidi da kriminalci ne prolaze nekažnjeno", navodi.
Ponovo ističe da, iako policija brzo reaguje, problem je dugotrajnost pravosudnog procesa. Naime, iako su počinioci poznati policiji i gonjeni, oni često ostaju u istoj situaciji, imaju priliku da nastave kriminalne radnje. Najveći izazov je bezbednosna politika u policiji i Ministarstvu unutrašnjih poslova. Potrebno je više fokusiranih specijalističkih timova koji bi sprečavali pojavu kriminalnih grupa iz huliganskih navijačkih miljea.
"Ove grupe su postale sve jače, a mediji i filmovi ih često, iako ne hvale, dodatno ističu i romantizuju. To utiče na mlade, koji vide brzu zaradu i atraktivan životni stil, i stvara profil ličnosti koji im deluje zanimljivije i lakše ostvariv nego da se posvete čestitom profesorskom, policijskom, vojnom ili naučnom pozivu. Na kraju, to dovodi do toga da današnji klinci više teže "lakoj" zaradi i statusu u ovakvom kriminalnom miljeu nego ozbiljnom i časnom profesionalnom razvoju", rekao je on.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







