UNA analiza: Čemu možemo da se nadamo posle Samita Brdo-Brioni?

Srbija ovogodišnji samit, međutim, dočekuje u ne baš sjajnim odnosima sa susedima.

12.09.2022. 19:00
  • Podeli:
Proces Brdo Brijuni_12092022_Goran Stanzl Pixsell.jpg Foto: Goran Stanzl - Pixsell

Kada su pre 12 godina slovenački premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor pokrenuli inicijativu "Proces Brdo–Brioni", ideja je bila da podstaknu ostale lidere Zapadnog Balkana na rešavanje bilateralnih pitanja. Srbija ovogodišnji samit, međutim, dočekuje u ne baš sjajnim odnosima sa susedima.

Pre svega, odnos Beograda i Prištine. Dugo je već zategut, dijalog u Briselu je bio obustavljen više od godinu dana, a onda je, zbog promene registarskih oznaka i dokumenata, dodatno zapaljen krajem jula. 

Susret Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija u Briselu možda je relaksirao taj sukob, ali, čini se, pre svega zbog poruke generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da KFOR neće više tolerisati bilo kakve čarke.

Zbog Kosova je prošle nedelje narušen i odnos Srbije sa Slovenijom. Naime, kada je Pahor bio u Beogradu srpski predsednik izjavio je kako je "Slovenija kao i druge zemlje koje su priznale Kosovo narušila teritorijalni integritet Srbije".

Slovenačko Ministarstvo spoljnih poslova odmah je reagovalo, pozvalo je ambasadorku Srbije na razgovor i prenelo joj da podrška Slovenije Kosovu nije usmerena protiv Srbije.

Kad smo već kod ambasadora, Vladimir Božović je i dalje persona non grata u Podgorici. Iako ga je još u novembru 2020. Vlada Duška Markovića proglasila nepoželjnim, ni one naredne nisu povukle tu odluku.

Temeljni ugovor potpisan između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve samo je produbio krizu između dve države i doprineo padu Vlade Dritana Abazovića. On sam je na Samitu "Otvoreni Balkan" rekao da očekuje da Crna Gora postane punopravni član ove inicijative, ali zvaničnog poziva - i dalje nema.

Još je svež i sukob sa Hrvatskom, nakon što je sredinom jula predsednik Vučić pokušao da ode u privatnu posetu Jasenovcu i Pakracu. Iz Zagreba je odmah stigla diplomatska nota u kojoj je pisalo da "poseta visokog predstavnika strane države Spomen-području Jasenovac ne može biti privatnog karaktera". 

Ipak, ono što bi moglo da nadvlada probleme i približi stavove suseda jeste ono što nas sve zajedno tišti - predstojeća zima. Domaćin Pahor već je najavio da će se razgovarati o privrednoj i socijalnoj situaciji u svetlu rata u Ukrajini i energetskoj krizi.

Aleksandar Vučić je poručio da će Beograd razgovarati za Briselom, kao i da će zemlje Otvorenog Balkana tražiti podršku Evropske unije oko uvoza električne energije, a da će višak, ukoliko ga bude, biti ustupljen onima u regionu koji budu imali nestašice. 

Ako takva solidarnost nadvlada zađevice među komšijama, onda se možemo nadati i podršci koja nam je potrebna na putu ka Uniji.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()