Bugarska ulazi u evrozonu sa drugim najnižim dugom u Evropskoj uniji
Foto: ShutterstockBugarska je početkom godine postala 21. članica evrozone, a eksperti Evropske centralne banke u danas objavljenom izveštaju upozoravaju da vlada u Sofiji mora da spreči nekontrolisan rast potrošnje nakon ukidanja strogih organičenja.
Mehanizam valutnog odbora koji je, između ostalog, decenijama primoravao vlasti u Bugarskoj na štednju, zabranjivao štampanje novca bez pokrića i zakonski vezivao kurs leva za evro mogao bi da pokrene zahteve za naglim povećanjem javnih rashoda, što bi direktno ugrozilo dugoročnu stabilnost cena, napominje ECB.
Bugarska ulazi u evrozonu sa drugim najnižim dugom u Evropskoj uniji, a njena privreda je već duboko integrisana u sistem evra, sa BDP-om koji čini oko 0,7 odsto evrozone i ekonomskom strukturom koja se snažno oslanja na sektor usluga i industriju.
Sa populacijom od 6,5 miliona stanovnika, zemlja je godinama bila vezana za evro, pošto je čak 70 odsto državnog duga i veliki deo privatnih kredita već bio denominovan u zajedničkoj evropskoj valuti.
Analiza potvrđuje da je fiksni kurs leva bio ključni faktor usklađivanja poslovnih ciklusa sa evropskim prosekom u proteklih 15 godina.
Usvajanje evra donosi jasne prednosti u vidu nižih transakcionih troškova i jeftinijeg zaduživanja usled čvrsto usidrenih inflatornih očekivanja, ali ne sme da dovede do popuštanja fiskalne discipline, dodaju eksperti.
Podaci pokazuju da su javne investicije u Bugarskoj ostale upadljivo niske u poređenju sa drugim zemljama srednje i istočne Evrope, delimično zbog zastoja u korišćenju fondova Evropske unije
Izdvajanja za socijalnu zaštitu, zdravstvo i obrazovanje znatno su manja od proseka evrozone.
Analitičari ističu da bi svaki pokušaj naglog povećanja ovih davanja morao biti praćen rastom poreskih prihoda kako bi se izbeglo narušavanje stabilnosti duga, koji trenutno iznosi tek 23,8 odsto BDP-a.
Poseban izazov ostaje realna konvergencija, jer je BDP po glavi stanovnika Bugarske tek 2025. godine dostigao nivo od 60 odsto proseka evrozone.
Zbog male i otvorene prirode bugarske ekonomije, zemlja ostaje izuzetno osetljiva na spoljne potrese, naročito na fluktuacije cena energenata i hrane.
Snažna dinamika plata, koja je neophodna za sustizanje evropskog standarda, nosi sa sobom rizik od poticanja inflacije ukoliko ne bude praćena adekvatnim rastom produktivnosti, napominje se u izveštaju na veb stranici ECB.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







