Brojke su alarmantne
Foto: UNAPoljoprivreda u Republici Srpskoj, posebno sektor mlekarstva, ulazi u kritičnu fazu, upozorilo je Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mlekara Republike Srpske, navodeći da imaju najnižu neto podršku po muznoj kravi u regionu.
Analiza konkurentnosti koju su podelili sa Savezom opština i gradova Srpske pokazuje da proizvođači mleka u Republici Srpskoj godišnje dobijaju od 600 do 1.170 KM manje podsticaja po muznoj kravi u odnosu na kolege iz Federacije BiH i Srbije, uz istovremeno najveća regulatorna opterećenja u regionu.
Posledica je ubrzan pad broja proizvođača, gubitak tržišta i rast uvozne zavisnosti.
Prema analizi sektora mlekarstva za 2025. godinu, neto godišnja podrška po muznoj kravi u Republici Srpskoj iznosi oko 1.665 KM, dok u Federaciji BiH dostiže i do 2.835 KM, a u Srbiji oko 2.520 KM.
Istovremeno, mlekari u Srpskoj plaćaju čak 65 KM godišnje po kravi za obavezne zdravstvene mere, dok su ti troškovi u Srbiji u potpunosti pokriveni iz budžeta, a u Federaciji BiH višestruko niži.
Na farmi od 50 muznih krava, ova razlika znači godišnji gubitak od 30.000 do gotovo 60.000 KM, što je ekvivalent vrednosti novog traktora svake dve do tri godine ili gubitku više od deset junica godišnje.
Iako se u Republici Srpskoj beleži rast proizvodnje sirovog mleka, on je znatno sporiji nego u okruženju. Dok je rast u Srpskoj projektovan na 4,6%, Federacija BiH beleži skoro 13%, a Srbija oko 10%. Projekcije do 2028. godine pokazuju kontinuiran pad konkurentnosti Republike Srpske i smanjenje njenog tržišnog udela u BiH sa 32% na svega 26%.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su mlečni proizvodi iz Federacije BiH i do 20% jeftiniji na tržištu Republike Srpske, dok se proizvodi iz Srbije češće plasiraju u Srpsku nego u Federaciju BiH.
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni dodatno otkrivaju strukturne slabosti poljoprivrede. U BiH je tokom 2025. godine uvezeno mleko i mlečni proizvodi u vrednosti od 234 miliona KM, dok je izvezeno svega 133 miliona KM.
Iako se količinski izvozi više, uvozna roba ima znatno veću vrednost, jer se uvoze proizvodi više dodate vrednosti poput sireva i maslaca, dok se izvozi uglavnom sirovo mleko i jeftiniji proizvodi.
Nepovoljan položaj domaćih proizvođača dodatno pogoršava tržišna asimetrija. Trgovački lanci iz Federacije BiH imaju tri puta više prodajnih objekata u Republici Srpskoj nego što lanci iz Srpske imaju u Federaciji BiH, što direktno utiče na vidljivost i plasman domaćih proizvoda.
Posledice su već vidljive na terenu. Pre desetak godina Republika Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mleka, dok ih je danas manje od 3.200. Istovremeno, Federacija BiH ima više od 16.800 proizvođača, dok broj stanovnika nije pet puta veći nego u Srpskoj.
U analizi je konstatovano da dugoročno politika podrške utiče na opstanak ljudi na selu i kvalitet života najmanje 5.000 porodica vezanih za ovaj sektor.
"Trgovačka infrastruktura Srpske u Federaciji BiH je nedovoljna za ozbiljan plasman", navodi se u analizi.
Osim toga, projekcije po međunarodnim modelima ukazuju na dalje pogoršanje konkurentnosti Republike Srpske do 2028. godine.
"Uvažavajući navedeno, smatramo da naši zahtevi upućeni Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske za povećanjem premije za 0,05 KM, odobravanje dodatnih litara regresiranog dizela u iznosu od 50 litara po grlu, izjednačavanje troškova za obavezne mere sa FBiH ili Srbijom, isplatu podrške po muznom grlu – ne po teletu, ali i mere poput jasnog deklarisanja proizvoda koji sadrže masti i belančevine koje nisu mlečnog porekla, treba da budu hitno implementirani. Takođe, poručujemo da bi podrška mladima trebalo da bude značajno unapređena, jer sadašnje mere stimulacije mladih da ostanu na selu nisu dovoljne", poručili su mlekari.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







