Prema Ustavu (član 13), službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik
Foto: ProfimediaCrnogorski predsednik Jakov Milatović kaže da je inicijativa šefa parlamenta Andrije Mandića o proglašenju srpskog jezika službenim legitimna i navodi da o tom pitanju treba pokrenuti širok politički i društveni dijalog, dok iz najuticajnije opozicione stranke DPS to odbijaju.
Iz DPS-a poručuju da ne žele da razgovaraju o "preispitivanju i ugrožavanju vrednosti na kojima počiva savremena Crna Gora".
Mandić je u nedelju, u intervjuu za beogradsku Politiku rekao da je "inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore proces koji traje" i dodao da se sad ulazi u početnu fazu "širokog dijaloga u svim sferama društva".
Podgoričke Vijesti pišu da im iz Mandićevog kabineta nije odgovoreno, ali je poslanik i član Predsedništva DPS-a Nikola Rakočević rekao da voditi dijalog "o rušenju građanske Crne Gore", znači "istovremeno rušiti državu".
"Crna Gora mora ostati građanska, antifašistička i sekularna država. Ne želimo dijalog o preispitivanju i ugrožavanju vrednosti na kojima počiva savremena Crna Gora i bez kojih ne bi opstala kao samostalna država. Namera vlasti je upravo to - obesmisliti Crnu Goru. O tome nema razgovora i s tim pitanjima nema kompromisa", rekao je, između ostalog, Rakočević.
Neimenovani izvor iz parlamentarne većine je rekao za Vijesti da, kako navodi, Mandić nema potreban broj glasova da bi izmenio Ustav u delu koji se odnosi na službeni jezik, te da "sve i da ima" nije momenat za to.
Gotovo identičnog mišljenja je i potpredsednik parlamenta Nikola Camaj, koji je juče za Radio Crne Gore rekao da su pitanje jezika i državljanstva jako interesantna tema i za njih Albance u Crnoj Gori, ali ne bi bilo loše da ta pitanja ipak čekaju druga vremena.
"Jer treba rešavati neka bitnija pitanja u kontekstu pregovora s EU", naveo je Camaj i dodao da je poslednja Mandićeva poruka plasirana u dnevnopolitičke svrhe.
Prema Ustavu (član 13), službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Za promenu odredbe Ustava neophodna je podrška dve trećine svih poslanika u Skupštini, te podrška na referendumu najmanje tri petine svih birača.
Mandić je rekao za Politiku da niko ne može osporiti pravo "najbrojnijoj jezičkoj zajednici" u državi da se izbori za status koji joj pripada, “a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda”.
Na to su reagovali iz PES-a, stranke premijera Milojka Spajića, porukom da nisu protiv dijaloga koji će rešiti "višedecenijske podele podsticane u političke svrhe", ali da nisu ni za afirmaciju "onih tema koje će dizati tenzije, takođe u političke svrhe, pred nikšićke izbore".
Lokalni izbori u toj opštini zakazani su za 13. april. Na poslednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori 43 odsto stanovništva izjasnilo se da govori srpskim jezikom, 10 odsto više u odnosu na one koji su se izjasnili da govore crnogorski.
Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsednika Crne Gore, Vijestima je saopšteno da je svaka inicijativa zasnovana na Ustavu i zakonima Crne Gore legitimna, pa tako i ona koja se tiče proglašenja srpskog jezika za službeni, posebno, kako navode, imajući u vidu njeno uporište u rezultatima popisa.
Iz Kancelarije Milatovića su rekli da im je glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore članstvo u EU do 2028, te da je jasno da su u naredne dve godine prioritet svih političkih aktera obaveze koje se tiču finalizacije evropskog puta i da svakoj temi koja može dovesti do njegovog usporavanja treba prići oprezno.
"U tom kontekstu, o ovom pitanju treba pokrenuti širok politički i društveni dijalog kako bi finalno rešenje do kojeg bi se došlo bilo plod kompromisa i, samim tim, doprinelo smanjenju podela u društvu, a ne suprotno", naveli su.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







