Šokantni rezultati istraživanja: Kada muškarci i žene u Hrvatskoj napuštaju roditeljski dom

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci iz Hrvatske prosečno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34.7 godina, a žene s 32 godine, što je Hrvatsku ponovo dovelo u sam vrh zemalja EU kada je reč o prosečnoj dobi kada deca napuštaju roditeljski dom, piše danas zagrebački Jutarnji list.

U Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih 12.5 posto.

"Južne države tradicionalno održavaju bitno jače porodične veze od onih na severu i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, isto kao što se od dece očekuje visoki stepen brige o starijim roditeljima. Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosečne plate i nepostojanja efikasne i širokodostupne stambene politike", ističe dr Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Deo analitičara ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke i ističe da Eurostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka.

Uvereni su da Eurostat u decu koja žive s roditeljima ubraja i "decu" koja su već zasnovala svoje porodice i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom domaćinstvu.

U Hrvatskoj, posebno u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom spratu jedno, a na drugom drugo dete sa svojim porodicama.

Ako Eurostat i njih računa kao "decu koja se nisu osamostalila", onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce - gotovo 35 godina i gotovo 2.5 godina više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke - mnogo više ima smisla, piše Jutarnji.