U Zagrebu počeli Dani srpske kulture

Reč je o vezama koje su tokom 20. veka stvarali umetnici i intelektualci, kako Hrvati u Srbiji tako i Srbi u Hrvatskoj.

Jesu li te umetničke veze i danas tako jake – proverili smo na izložbi Tabula rasa – koja je i otvorila jednomesečnu manifestaciju.

Dela Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Tomislava Gotovca i drugih koji su ceo prošli vek umetnošću povezivali dva velika kulturna centra bivše Jugoslavije – trebalo bi i danas, trideset godina nakon rata – biti temelj za umetničko približavanje Zagreba i Beograda.

"U to vreme zapravo, Zagreb je bio evropska prestonica, a zapravo veze koje su bile između Zagreba i Beograda je nešto što je motivisalo na kulturni rad i aktiviralo umetnike na celom području naše regije", kaže kustos izložbe Davorka Perić.

Te veze u bivšoj državi bile su i u geografskom smislu nerazdvojne, pa je zato Jugoslavija kao geografski pojam intrigirala i jednog od retkih živućih autora ove izložbe.

"Kad je Jugoslavija bila moj kulturni prostor gde smo radili, to sam koristio kao neku zapravo metaforu da bi neke svoje misli, neke svoje poglede usmerio, a istovremeno da bih bio pomalo i subverzivan u odnosu na ono što je zapisano – piše preko karte Jugoslavija, a ne pišu imena nekih umetnika", kaže umetnik Vlado Martek.

"Ovi umetnici i pokreti o kojima se ovde govori od dvadesetih pa na ovamo do pojave savremenih stvari, ustvari govori o tome da su granice nekako drugačije, ne samo ove koje su politički određene, mislim da je izložba iz tog aspekta naročito zanimljiva", kaže fotograf Sandro Đukić.

Otuda i naziv izložbe – Tabula rasa, jer osim što stvara dobru osnovu za nastavak saradnje između Zagreba i Beograda, odlična je podloga i za neke nove početke.