Kako Izrael hirurški precizno uklanja vrh Teherana: Otkriven metod za sistematsko uništenje iranske elite

Lideri Irana nestaju jedan po jedan

18.03.2026. 14:35
  • Podeli:
Izrael vojnik zastava Golanska visoravan profimedia-0587992794-69baa9b322ea1.webp Foto: Shay Levy, PhotoStock-Israel / Alamy / Profimedia

Ubistva dvojice visokih iranskih zvaničnika predstavljaju prekretnicu u intenzivnoj kampanji koja, prema pisanju lista The Wall Street Journal, ima za cilj slabljenje, a potencijalno i rušenje vlasti u Teheranu.

Izrael sistematski gađa iransko rukovodstvo, ali i niže rangirane pripadnike bezbednosnog aparata, kako bi poremetio komandnu strukturu i kontrolu na terenu. U fokusu su ključne figure režima, ali i operativne snage koje održavaju unutrašnju stabilnost.

Jedan od najvažnijih udara bio je likvidacija Alija Laridžanija, visokog bezbednosnog zvaničnika, koji je ubijen u raketnom napadu nakon što su ga izraelske službe locirale na sastanku u predgrađu Teherana. Iste noći ubijen je i Golamreza Solejmani, lider paravojne grupe Basidž, nakon dojave o njegovom kretanju.

Prema analizi, ovi napadi deo su šire strategije čiji je cilj stvaranje uslova da se režim uruši iznutra. Izraelski i američki zvaničnici ranije su ukazivali da bi vojni pritisak mogao podstaći unutrašnje nemire u Iranu.

Izrael tvrdi da je do sada izveo hiljade udara na ciljeve povezane sa Revolucionarnom gardom, Basidžom i drugim bezbednosnim strukturama. Gađana su komandna mesta, skladišta, ali i improvizovani centri nakon što su ključni objekti uništeni.

Kako se navodi, operacije su proširene i na pojedinačne mete - kontrolne punktove, patrole i manje jedinice, uz sve veću upotrebu dronova i obaveštajnih podataka sa terena, uključujući dojave lokalnog stanovništva.

Napadi imaju i psihološki efekat: deo bezbednosnih snaga menja lokacije, skriva se ili izbegava okupljanje, dok izraelske službe, prema navodima, direktno kontaktiraju pojedine komandante i upućuju pretnje.

Na terenu, Izrael je gađao policijska skladišta, uništavajući računarsku opremu, vozila i opremu bezbednosnih snaga, pokazuju podaci o metama u koje je The Wall Street Journal imao uvid. Posebno su na udaru bile motociklističke jedinice, ključne za suzbijanje protesta u Iranu.

U jednom trenutku pogođeno je oko 34 lokacije povezane sa snagama unutrašnje bezbednosti u provinciji Ilam, na zapadu Irana.

Kako se rat razvijao, Izrael je proširio listu meta. Uz pomoć dronova, fokus je prebačen sa velikih komandnih centara na pojedinačne kontrolne punktove i barikade jedinice Basidž. U takvim napadima gađane su desetine ciljeva, pri čemu su u svakom udaru stradala manja odeljenja bezbednosnih snaga.

Prema izraelskim izvorima, mnogi napadi vođeni su na osnovu dojava običnih građana. Samo u jednom danu pogođeno je više kontrolnih tačaka u Teheranu, uključujući i one na trgovima Enghelab i Azadi.

Efekte kampanje teško je nezavisno proceniti, jer Iran strogo kontroliše informacije i ograničava pristup internetu. Ipak, izraelske procene ukazuju na ozbiljno narušavanje komandnog sistema i pad morala bezbednosnih snaga.

Prema svedočenjima iz Teherana, pripadnici bezbednosnih struktura sve češće menjaju lokacije i traže zaklon u civilnim objektima - školama, sportskim halama i stambenim zgradama kako bi izbegli napade.

U pojedinim delovima grada, policija je čak pomerala kontrolne tačke ispod nadvožnjaka kako bi smanjila rizik od udara. Građani navode i da se pojedini pripadnici bezbednosnih snaga skrivaju u stambenim zgradama, što dodatno izaziva strah među stanovništvom.

Zbog pritiska na bezbednosni aparat, svakodnevne funkcije države trpe - pojedine policijske stanice ne funkcionišu normalno, a istrage krivičnih dela su usporene ili obustavljene. Trgovcima se savetuje da zatvaraju radnje ranije jer im bezbednost ne može biti garantovana.

Iako je autoritet oslabljen, bezbednosne snage i dalje kontrolišu ulice i sprečavaju otvorene proteste.

Mnogi građani strahuju da bi pobuna u ovom trenutku bila previše rizična, dok analitičari ocenjuju da bi dalji razvoj situacije zavisio od unutrašnjih faktora. Prema procenama izraelskih bezbednosnih krugova, kombinacija ekonomskog pritiska i nezadovoljstva stanovništva može dugoročno dovesti do slabljenja režima - ali ne nužno i do njegovog brzog pada.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()