Sve o Hutima: Kako su nastali, ko ih podržava i zašto napadaju brodove u Crvenom moru

Huti su naoružana grupa iz jemenske šijitske muslimanske manjine

12.01.2024. 13:18
  • Podeli:
huti reuters-65a12db4eecdf.webp Foto: Reuters

SAD i Velika Britanija su zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru provele velike vazdušne udare na ciljeve u Jemenu.

Huti su pobunjenička grupa koju podržava Iran i koja kontroliše veliki deo Jemena. Američki predsednik Džo Bajden je kazao da su američka i britanska vojska, uz podršku Australije, Bahreina, Kanade i Holandije, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta, prenosi Index.hr.

Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sistemi protivvazdušne obrane i skladišta oružja.

Zašto Huti napadaju brodove na Crvenom moru?

Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra. Hutiji su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.

U novembru su zaplenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom su se između novembra i decembra povećali za 500 odsto. Postali su tako velika pretnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regionu.

Gotovo 15 odsto globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueckim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Evrope i Azije. Velike brodske fabrike, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmeravaju brodove dalje od Crvenog mora.

Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima snabdevanja. SAD je optužio Iran da je upleten u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru.

Ko su Huti?

Huti su naoružana grupa iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Husseinu al Houthiju. Skupina je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsednika Alija Abdullaha Saleha.

Saleh je, uz podršku vojske Saudijske Arabije, pokušao je 2003. eliminisati Hutije, ali bez uspeha. Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. Vladu je podržala koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklarišu kao deo osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada.

Ko podržava Hute?

Pobunjeničkoj grupi Hutija uzor je šijitska oružana grupa u Libanu, Hezbolah, koja im od 2014. pruža podršku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran snabdeva Hutije oružjem i da im dostavlja važne obaveštajne informacije koji im omogućuju da napadaju brodove u Crvenom moru.

„Znamo da je Iran uključen u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. To je u skladu s dugoročnom materijalnom potporom Irana i ohrabrivanjem destabilizujućih akcija Hutija u regionu“, rekla je Edrijen Votson, portparolka Bele kuće za nacionalnu bezbednost.

Iran pak negira umešanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran snabdeo oružjem, to bi značilo da je prekršio UN-ov embargo na oružje. Iran je, naravno, to negirao.

Koliki deo Jemena kontrolišu Huti?

Zvanična vlada Jemena je Predsedničko veće na koje je predsednik Abdrabbuh Mansour Hadi preneo svoja ovlašćenja u aprilu 2022. Međutim, sedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobegao 2015. godine.

Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Hutija. Osim Sane i severa Jemena, Hutiji kontrolišu i obalu Crvenog mora. Grupa na tom području prikuplja poreze i štampa novac. Savet bezbednosti UN navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 polaznika koje čine naoružani vojnici i nenaoružane pristalice.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()